Je li hrana koju jedemo ispravna kada je u pitanju prisutnost antibiotika u mesu? To redovito provjerava Ured za veterinarstvo BiH jer je prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika u stočnoj hrani štetna za zdravlje ljudi. Pomažu tovljenju životinja i, što je važnije, u pretrpanim prostorima u kojima se bolesti šire iznimno brzo, stoku drže zdravom - antibiotici su u posljednje vrijeme, prema brojnim istraživanjima, najbolji saveznici većine farmera. Zbog potencijalne opasnosti za ljude, upotreba antibiotika, na farmi na kojoj je veterinar Marko Sabljić pod posebnim je nadzorom. - Kontrola se vrši svaki dan, a kako bi jedna životinja došla da njezino mlijeko bude za ljudsku upotrebu moram ja ili netko od licenciranih kolega dopustiti da se ta životinja stavi na mužnju, tako da je vjerojatnost mala, kaže Marko Sabljić, doktor veterinarske medicine, Arifagić investment, Prijedor. Hranu punu antibiotika nije moguće razlikovati od one u kojoj ih nema. Najviše volimo piletinu, a ona je najrizičnija i zbog brze proizvodnje najpodložnija antibioticima. Oni su dopušteni, ali korištenje mora biti strogo kontrolirano. - Kod nas je kontrolirano, ako bi došlo do lijekova, određeno je točno do kojeg vremena koje količine i kada se mora prekinuti po cijenu gubitaka, poručuje Đuro Cvišić, vlasnik farme pilića. Kroz ruke stručnjaka u Veterinarskom institutu “Dr. Vaso Butozan” godišnje prođe većina namirnica koje se analiziraju na prisutnost ostataka antibiotika jer lijekovi u hrani mogu biti iznimno opasni. Veliki problem, strahuju nadležni, može nastati kada farmeri zbog uštede i straha od gubitaka odluče antibioticima tretirati kompletno stado, a ne samo zaraženu jedinku. Prošle godine ni u jednom ispitanom uzorku nisu pronađeni ostaci antibiotika. - Za RS planirano je 550 uzoraka na kojima će se izvršiti 947 analiza. Do sada je izvršeno oko 700 analiza, sam plan je realiziran do 80%,, naglasila je Dušanka Makivić, službenica za odnose s javnošću u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.
Što jedemo