Pitali smo ChatGPT, umjetnu inteligenciju (AI), da nam kreira ilustracije kako bi bh. gradovi mogli izgledati za 100 godina. Rezultati koje smo dobili su više nego fascinantni i iznenađujući.
Banja Luka bi se za 100 godina mogla bi se razviti u moderan i tehnološki napredan grad koji balansira između svoje prirodne ljepote i napretka u infrastrukturi i tehnologiji.
Bihać, smješten u prekrasnoj dolini Une, grad će se razviti kao ekološki svjestan centar s električnim javnim prijevozom.
Bijeljina će razviti urbane ekološke četvrti s obnovljivim izvorima energije i zelenim zgradama koje koriste energetski učinkovite materijale i tehnologije.
Busovača će se fokusirati na obnovljive izvore energije, poput solarnih panela postavljenih na krovove zgrada, te male hidroelektrane koje će koristiti lokalne vodene resurse.
Jajce će za biti primjer kako su povijesne znamenitosti savršeno uklopljene u moderno urbano tkivo. Stari grad, sa svojim zidinama, tvrđavom i srednjovjekovnim građevinama, bit će digitaliziran.
Kiseljak bi za 100 godina mogao biti grad koji koristi svoje izvore mineralne vode za poticanje zdravog načina života. Održivi wellness kompleksi i centri za rehabilitaciju razvijat će se oko tih izvora.
Mostar budućnosti bit će prepoznat kao simbol suživota, održivosti i inovacija, s posebnim naglaskom na očuvanje povijesnog naslijeđa i prirodnih resursa
Neum će imati zelenu i inovativnu infrastrukturu. Zgrade, hoteli i kuće bit će izgrađeni s naglaskom na energetski učinkovite materijale i obnovljive izvore energije poput solarnih panela i energije vjetra.
Sarajevo će se razvijati u smjeru "pametnog grada", s naprednim sustavima koji reguliraju potrošnju energije, promet i javne usluge.
Široki Brijeg će se razvijati kao regionalni centar za obrazovanje i istraživanje. Sveučilišni kampusi će nuditi programe usmjerene na održivi razvoj, ekološku poljoprivredu i poduzetništvo, te će surađivati s lokalnim zajednicama.
Trebinje će se ponositi svojim zelenim prostorima i urbanim vrtovima. Uz obalu rijeke Trebišnjice nalazit će se brojni parkovi s prostorima za rekreaciju, vježbanje i opuštanje, dok će urbani vrtovi omogućiti stanovnicima uzgoj vlastitih namirnica.
Tuzla, grad s bogatom industrijskom prošlošću, u budućnosti će doživjeti potpunu transformaciju prema održivom industrijskom razvoju. Umjesto tradicionalne teške industrije, grad će postati centar za razvoj "čiste industrije".
Vitez če posjedovati istraživačke centre koji će se fokusirati na razvoj novih tehnologija za poljoprivredu, reciklažu i pametnu infrastrukturu, s posebnim naglaskom na lokalne potrebe.
Zenica će projektima kružne ekonomije omogućit ponovno korištenje otpada i resursa iz starih industrijskih procesa, čime će se smanjiti negativni utjecaj na okoliš.