Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za siječanj 2022. godine iznosila je 2357,04 KM i za 91,37 KM je skuplja od potrošačke košarice za prethodni mjesec, piše Večernji list BiH. Iz mjeseca u mjesec građani za svoju plaću mogu priskrbiti manje proizvoda i usluga. Prosječna plaća dostatna je tek za hranu, a potrebno je izmiriti režije, kupiti higijenske potrepštine...
Zavod za statistiku FBiH
Prosječna neto plaća u FBiH u prosincu prošle godine iznosila je 1046 KM i nominalno je veća za 2,3 posto, a realno za 1,5 posto u odnosu na studeni. U odnosu na prosinac 2020. prosječna plaća veća je za 5,3 posto, dok je realno niža za 1,1 posto, objavio je Federalni zavod za statistiku. Premalo u odnosu na troškove, no ogromne su razlike od županije do županije. Provjerili smo u kojoj su županiji plaće najviše, a gdje su radnici plaćeni znatno ispod prosjeka. Riječ je o neto iznosima, dakle, o novcu koji zaposleni dobiju na kraju mjeseca. Tako je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plaća u prosincu 2021. godine u HNŽ-u iznosila 1138 KM. U Zapadnohercegovačkoj županiji prosječna plaća u prosincu iznosila je 931 KM, u USŽ-u 957 KM, u Posavskoj županiji 917 KM, u Tuzlanskoj županiji 955 KM, u Zeničko-dobojskoj županiji 895 KM, u Bosansko-podrinjskoj županiji 968 KM, u Srednjobosanskoj županiji prosječna plaća iznosila je 837 KM, a Sarajevskoj županiji 1312 KM. U Hercegbosanskoj županiji prosjek u prosincu iznosio je 962 KM. Dakle, plaće su najveće u Sarajevskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a najmanje u Srednjobosanskoj i Posavskoj županiji. Razlike nisu male pa tako radnik u SŽ-u naplati 417 KM više od onog u SBŽ-u. Prosječna plaća u SŽ-u veća je za 266 KM od federalnog prosjeka, dok je u SBŽ-u ona 209 KM niža. Samo za hranu četveročlana obitelj u prosincu trebala je izdvojiti 1027,06 KM, dakle, u samo dvije županije prosječna plaća mogla je pokriti troškove hrane. S plaćom manjom od 1000 KM ili mirovinom od 382 KM, teško da možemo pričati o bilo čemu osim mogućnosti da građani uredno plate svoje režije, za koje obitelji mjesečno moraju izdvojiti više od 200 KM i da im ostane par maraka dnevno da prežive cijeli mjesec. To je život u velikom siromaštvu i nije dostojan bilo čega. Još poraznija je činjenica da većina plaća ljudi koji su otišli ili odlaze iz BiH mnogo je niža nego što to govori prosjek.
Iza regije po prosjeku
Nerijetko su radili i za minimalac od 406 KM, sramotan iznos koji im maltene služi da pokriju troškove koje imaju zbog odlaska na posao. I dok se BiH ne može uspoređivati sa zemljama zapadne Europe, sve je više i onih iz okruženja koje ju pretječu po prosjeku plaće. Ponajprije se to odnosi na Srbiju koja je do prije dvije godine imala nižu prosječnu plaću. Danas srbijanski državljani imaju oko 100 KM veću prosječnu plaću od onih iz BiH. Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 965 eura. Nakon RH od zemalja bivše Jugoslavije slijedi Srbija u kojoj radnici mjesečno u prosjeku dobivaju 555 eura. Potom slijedi Crna Gora s 527 eura, što je nekih 30 eura u prosjeku više nego što ih u kućnom proračunu mjesečno imaju radnici u BiH. Stanovnici Sjeverne Makedonije prosječno dobivaju 458 eura mjesečno, a Albanija je daleko najlošija. U toj je zemlji prosječna plaća 364 eura. Vlada je donijela odluku da minimalac u FBiH u ovoj godini iznosi 543 KM, međutim, dio radnika to povećanje nije osjetio. Prema tvrdnjama pojedinih zaposlenika, oni u konačnici nisu dobili ni marku više. Iako im je obračunata veća plaća, smanjen im je topli obrok pa su u konačnici ostali na istom.
U Bosni i Hercegovini je sve više primjetan nedostatak radne snage i ne promjeni li se odnos poslodavaca prema radnicima i ne povećaju li se plaće, prvenstveno one minimalne, ali i ostale, veliki broj poslodavaca moći će staviti ključ u bravu, više im neće imati tko raditi.