Plan povećanja plaća u BiH koji je Večernji list najavio još krajem prošle godine događa se, ali ne u smislu u kakvom su mnogi očekivali. Privatne tvrtke tako su uglavnom povećavale plaću za 100 KM, što nije ni približno dovoljno da radnici osjete bolji život na svojoj koži, piše Večernji list BiH.
Najava odlazaka
- Proizvodne tvrtke, koje imaju višemilijunski profit, radnicima mogu dati barem 1000 KM mjesečno, ali trude se držati to na nekoj razini tek da radnici mogu preživjeti mjesec i onda opet iznova. Zato smo u prošloj godini doživjeli egzodus kvalitetnih radnika i imamo najavu novih odlazaka. Problem je što imamo sve više nerealnih gospodarstvenika koji se ne sjećaju svojih početaka ili ako imaju djecu koja su preuzela posao, a ako im osjećaj za druge nije usađen u najranijim danima. A onda imamo politiku koja zbog svojih interesa štiti takve gospodarstvenike. To je zakon spojenih posuda, ali će te posude sve više pucati i to odlaskom onih koji znaju raditi - govori za Večernji list sugovornik blizak Savezu samostalnih sindikata BiH. Ipak, poslodavci su stava da država mora promijeniti odnos prema njima.
Smanjiti doprinose na plaće
Tako se na neto plaću u FBiH obračunavaju porezi i doprinosi u iznosu od 72,6%. Tako za radnika koji ima 1000 KM plaću treba platiti doprinose za MIO u iznosu od 359,26 KM, zatim doprinose u zdravstvu od 257,73 KM pa doprinose za nezaposlene od 31,24 KM. Na sve to plati se i porez na dohodak od 77,78 KM, što iznosi oko 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću. Poslodavci traže da se smanje doprinosi na plaće.
- Za nas poslodavce takve promjene značile bi mnogo, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle barem tri dobre stvari. Omogućilo bi se povećanje plaća pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i, samim time, ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta. Sve to širilo bi se cikličnim krugovima i bitno bi povećalo standard i kvalitetu života građana u BiH - objasnio je ravnatelj Udruge poslodavaca FBiH Mladen Pandurević. A dok vrijeme prolazi u razgovorima bez dogovora o tome hoće li radnicima biti bolje, oni u stranim zemljama pronalaze svoju budućnost.•