Raskošan blagdanski stol i užitak, koji nam je često prioritet, uvijek završe na isti način - prenatrpanim hladnjakom, a ishod je na kraju uvijek jednak - hrana se pokvari ili završi u otpadu. “Samo neka ne nedostaje” ili “neka se nađe” - fraze su koje često slijedimo zanemarujući činjenicu da u stvarnosti pretjerujemo, piše Večernji list BiH.
Puni hladnjaci
Koliko zapravo pretjerujemo te o čemu bismo u ovom vremenu trebali voditi računa, pitali smo Zorana Petoša iz Udruge za zaštitu potrošača “Don”.
- Mi već odranije imamo naviku nagomilavanja hrane. Kupujemo sve - i što nam treba i što nam ne treba, samo kako bismo imali pune hladnjake. Nažalost, to većina naših građana prakticira u prosincu i siječnju te se vrlo često upravo u tim mjesecima kupuje iznad mogućnosti. I ne kaže se bez razloga da je siječanj najdulji mjesec u godini. Već do 10. u mjesecu potroši se cijela plaća i onda ulazimo u zaduženja, dužnička ropstva, kako mi to kažemo. I s prijateljima sam komentirao što nam sve ovo treba, ali jednostavno smo takvi - priča za Večernji list Petoš u razgovoru, navodeći osnove kupnje u vrijeme blagdana. - Ono što svake godine savjetujemo je da je, kada obavljaju te velike kupnje, opet kažem, svi smo mi skloni malo više potrošiti pred Božić i Novu godinu, važno napraviti popise na kojima će biti ono što nam je zaista nužno pa, ako potrošnja bude i iznad mjesečnog prosjeka, nekako će se pretrpjeti. Međutim, najžalosnije je što se kupuje velika količina hrane koja se na kraju baci. Svjesni smo da svi u svojim gradovima i općinama imamo nekoga tko je u stanju socijalne potrebe, gdje bi se viškovi hrane mogli preusmjeriti jer, ako smo već potrošili više novca, neka se barem hrana ne baca. U svakom slučaju, svjesna kupnja uvijek bi trebala biti na prvom mjestu kako nas poslije ne bi boljela glava. Još jednom ponavljam - napravite popise i kupujte samo ono što je nužno - zaključio je Zoran Petoš u razgovoru.
Prema ranijim pokazateljima, u Bosni i Hercegovini godišnje se bace 83 kg hrane po glavi stanovnika samo na razini kućanstava ili ukupno 273.269 tona. Prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu hrane (140.000 tona), a preostale 2/3 bačene hrane predstavlja otpad od kućanstava i pojedinaca. Prema nedavno objavljenoj Pixsellovoj infografici, Hrvatska i Slovenija nalaze se na samom začelju Europske unije po količini bačene hrane u otpad. U Hrvatskoj se godišnje baci 71 kilogram hrane po stanovniku, što je upola manje od prosjeka Europske unije, gdje u smeću završi 131 kilogram hrane.
Bačena hrana
Podsjetimo, indeks bacanja hrane u okviru programa zaštite životne sredine Ujedinjenih naroda (UN) za 2021. godinu pokazao je da se godišnje baci 931 milijun tona hrane iz kućanstava, maloprodajnih objekata i prehrambene industrije. Gotovo 570 milijuna tona od toga odnosi se na kućanstva, što je blizu 61 posto, a 26 posto bačene hrane odnosi se na ugostiteljske objekte i 13 posto na maloprodajne objekte.
Inače, bacanje hrane postao je ozbiljan svjetski problem koji sve više doseže razmjere kakve mnogi nisu mogli ni očekivati, osobito ako se ima u vidu činjenica da mnogi ljudi u siromašnim zajednicama često nemaju dovoljno hrane. A dok jedni ne mare za bacanje, drugi gladuju.