Znate li porijeklo i značenje svog prezimena? Proverite ovdje - možda zapravo potičete od neke plemićke obitelji, a da toga niste ni svjesni!
Prezime je za ljude s Balkana uvijek bilo "obiteljsko ime". Ono pokazuje porijeklo, pripadnost, drevnog pretka koji je danas udaljenim ljudima nekada bio zajednički.
Nastanak današnjih prezimena, barem kada je riječ o Srbiji, vezuje se za kneza Aleksandra Karađorđevića koji je 1851. godine jednim dokumentom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznačajnim precima. Ipak, zahvaljujući sačuvanim manastirskim, carskim i kraljevskim poveljama i spisima iz prošlosti, prijee svega iz Srednjeg vijeka, danas znamo da su se i naši preci prezivali slično kao i mi danas.
N1 donosi prezimena koja su nosile srednjovekovne plemićke obitelji i vladarske dinastije s ovih prostora.
Branković
Brankovići su vlastelinska i vladarska obitelj iz 14. i 15. stoljeća. Najpoznatiji predstavnik je svakako Vuk Branković, sudionik boja na Kosovu, oženjen Marom, kćerkom kneza Lazara i kneginje Milice. Kasnije su nosili titulu despota, i samostalno, ali i kao turski vazali. Vjeruje se da danas nema izravnih potomaka ove obitelji.
Balšić
Balšići su bili srednjovjekovna dinastija, koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine. Poslije smrti cara Dušana Balšići postaju gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast srpskog cara Uroša.
Branivojević
Branivojevići su bili hercegovačka vlastelinska obitelj koja je u drugoj polovini XIII i prvoj trećini XIV stoljeća vladala Humom.
Vlastimirović
Vlastimirovići su prva srpska vladarska obitelj o kojoj postoje povijesne bilješke. Naziv dinastije Vlastimirovići dali su povjesničari prema prvom vladaru iz ove dinastije koji je stvorio neovisnu državu - knezu Vlastimiru, za razliku od Nemanjića, koji su tako nazivani još u svoje vrijeme. Ponekad, mada dosta rijetko, ova se vladarska obitelj naziva Višeslavići ili Višeslavljevići, prema prvom vladaru čije nam je ime poznato, knezu Višeslavu.
Vojinović
Vojinovići su bili srpska vlastelinska obitelj koja je tijekom XIV stoljeća igrala značajnu ulogu u Nemanjićkoj Srbiji, pogotovo nakon smrti cara Dušana kada su tijekom raspada srpskog carstva njeni predstavnici veliki vojvoda Vojislav Vojinović, a potom i njegov bratanac Nikola Altomanović bili najjače velmože u Srbiji.
Vojislavljević
Vojislavljevići su srpska srednjovekovna dinastija, koja je naslijedila vlast nad Dukljom preko Jovana Vladimira i srpske dinastije Vlastimirovića. Ova loza vladala je Dukljom i okolnim područjima, uključujući i Zahumlje, Rašku i Bosnu. Njihova vladavina je trajala od 1034. do 1186. godine, kada je dominaciju preuzela dinastija Nemanjić.
Vukanović
Vukanovići su bili vladarska obitelj koja je vladara Raškom od kraja 11. vijeka do početka druge polovine 12. stoljeća. Samo ime dinastije je navedeno uvjetno odnosno predstavlja termin koji su moderni povjesničari izveli iz imena prvog značajnijeg vladara ove obitelji - raškog velikog župana Vukana.
Dejanović
Dejanovići ili Dragaši su bili srpska vlastelinska obitelj koja je u drugoj polovini 14. stoljeća upravljala prostorom oko tromeđe današnjih republika Srbije, Bugarske i Makedonije. Njen rodonačelnik je bio sevastokrator Dejan koji je bio oženjen rođenom sestrom cara Dušana - Teodorom. Konstantin Dragaš je opjevan u narodnoj epskoj poeziji kao drug Marka Kraljevića pod imenom beg Kostadin. Pored toga, njegovo ime se očuvalo u današnjem nazivu Velbužda kojim je upravljao, a koji se danas zove Ćustendil što je izvedeno od turskog naziva Kjustendil, što znači Konstantinova Banja.
Dinjičić
Dinjičići su bh. srednjovekovna vlastelinska obitelj koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblašću Jadara. Prvi poznati predstavnik Dinjičića je župan Dinjica. On se pojavljuje u povelji bh. kralja Tvrtka I Kotromanića od 10. travnja 1378. godine.
Zlatonosović
Zlatonosovići su bh. srednjovekovna vlastelinska obitelj koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblašću Usore. Braća Vlađ i Stjepan Zlatonosović bili su sudionici u Kosovskom boju 1389. godine u kojem su bili zarobljeni od Turaka.
Jakšić
Jakšići su bili poznata plemićka obitelj iz vremena srpske despotovine. Jakšići su zadivili Mađare svojim herojstvom u borbi s Turcima, tako da ih je kralj Matija nazvao "stupovima kršćanstva“ i dao im i ugarsku plemićku titulu.
Kosače (Hercegović, Kosačić, Vuković, Hranić)
Kosače (od njih Hercegovići, Kosačići, Vukovići, Hranići) su bh. srednjovekovna obitelj koja je u doba Kraljevine Bosne bila najznačajnija u njoj, poslije vladajućih Kotromanića. Njihov prvobitni posjed se nalazio oko nastanka Drine i Foče, a kasnije se proširio na prostor Zahumlja odnosno današnje Hercegovine. Njihov pripadnik Vlatko Vuković bio je vojskovođa Tvrtka I i komandirao je lijevim krilom bh. vojske u Kosovskom boju.
Kotromanić
Kotromanići su bili bh. vladarska dinastija u srednjovekovnoj Bosni, koja je vladala približno od 1250. do 1463. godine. Glavni posjedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su Visoko, Sutjesku, Bobovac, Fojnicu i Kreševo kao i okolna rudarska naselja.
Lazarević
Lazarevići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. vijeka. Rodonačelnik dinastije bio je Pribac Hrebeljanović, logotet, a potom peharnik na dvoru cara Dušana. Njegov sin bio je Lazar Hrebeljanović koji je predvodio vojsku u boju na Kosovu. Smatra se da ova porodica nema direktnih potomaka pošto Lazarevi sinovi - Stefan i Vuk, nisu imali nasljednika.
Marnjavčević
Mrnjavčevići su srednjovekovna srpska vlastela koja je okvirno vladala prostorom današnje Makedonije. Najznačajniji iz ove obiteljji bila su dva brata - Vukašin i Uglješa, obojica stradali tijekom bitke protiv Turaka na Marici 1371. godine. Vukašinov sin bio je Marko, u narodnoj tradiciji poznatiji kao Kraljević Marko, najveći srpski junak.
Nemanjić
Nemanjići su srednjovekovna srpska dinastija koja je vladala Srbijom više od dva stoljeća. U dinastiji ima jedanaest vladara, s tim što se dinastija možda nastavila, ženskom linijom u dinastiju Lazarevića.
Oblačić
Oblačići su srpska srednjovekovna vlastelinska obitelj. Imali su posjede na severu Šumadije. Rade Oblačić smatra se rodonačelnikom ove obitelji, ali njegovo porijeklo nije poznato. Zna se da je služio despote Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića.
Pavlović (Jablanović)
Pavlovići ili Jablanići su bh. srednjovekovna obitelj koja je u doba kraljevine Bosne upravljala istočnim i jugoistočnim dijelovima današnje Bosne i Hercegovine, zvanom Zemlje Pavlovića. Njihov najpoznatiji predstavnik i rodonačelnik bio je Pavle Radenović. Sa završetkom osmanlijskog osvajanja kraljevine Bosne 1463. godine Pavlovići nestaju s povijesne scene.
Sanković
Sankovići su bh. vastelinska obitelj iz srednjovjekovne Bosne. Bili su gospodari Humske zemlje.
Crnojević (Đurašević, Gojčinović i Kalođurđević)
Crnojevići (plemenski oni se zovu još i Đuraševići, Gojčinovići i Kalođurđevići) su crnogorska plemićka dinastija iz Crne Gore. Vladavina dinastija Crnojević Zetom i Crnom Gorom je trajala kontinualno do 1498. godine. Osim kao vladari, Crnojevići su poznati po pribavljanju prve tiskarije na ovim prostorima. Današnji Crnojevići su njihovi potomci.