Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Kao je priopćeno, visoki predstavnik Schmidt i predsjednik Vlade Plenković razmijenili su mišljenja o političkom stanju u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu, s naglaskom na euroatlantske integracije, reformski put te ekonomski i socijalni razvoj BiH.
Razgovarali su i o procesu promjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, za koju je potrebno što prije postići konsenzus svih političkih sudionika. Predsjednik Vlade Plenković založio se za promjene Izbornog zakona kako bi se osigurala jednakopravnost i legitimna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH, osobito Hrvata.
Visoki predstavnik Schmidt naglasio je potrebu jačanja funkcionalnosti institucija pojačani angažman svih političkih aktera u BiH, uz potporu međunarodne zajednice. Funkcionalnost je, naglasio je on, nužan preduvjet kako bi ova zemlja izašla iz faze međunarodnog nadzora i napredovala na putu prema EU.
Plenković je poručio da je Hrvatska na razini Europske unije najsnažniji zagovaratelj nastavka europskog puta BiH. Visoki predstavnik Schmidt zahvalio je premijeru Plenkoviću na zalaganju Hrvatske i njenoj potpori težnjama BiH i drugih zemalja u susjedstvu da se priključe EU.
Ovaj posjet Zagrebu njemačkog političara na čelu međunarodne uprave u BiH dolazi uoči nastavka razgovora o izbornim reformama u BiH koje bi trebali predvoditi visoki dužnosnici SAD-a i Europske unije Matthew Palmer i Angelina Eichhorst. Zbog toga se posljednjih dana javnost BiH testira upravo visokim podizanjem nacionalističke ljestvice te pokušajima zastrašivanja međunarodnih dužnosnika “putem podjele Bosne” i “izbijanjem konflikata”, podvalama o tome što piše u ustavu BiH ili pak lažnim tvrdnjama da su Hrvati prezastupljeni u institucijama ove zemlje. A sve to kako bi se zamaglila istina da je Hrvatima na izborima ukradena pozicija člana BiH Predsjedništva, čime se potpuno narušava ustav BiH, čije je odredbe u presudi Ljubić protumačio Ustavni sud. Naime, Ustavni je sud BiH u čak trinaest navrata u toj presudi istaknuo kako “legitimno političko zastupanje” predstavlja operacionaliziranje u vlasti konstitutivnosti naroda kao krovnog elementa ustava ove zemlje.
Formalno se u BiH moraju provesti presude Ustavnoga suda, ali i Suda za ljudska prava. Čak se u posljednje vrijeme iz političkog Sarajeva ustrajava u tvrdnji kako je provedena presuda u slučaju Ljubić. Da se radi o laži, vrlo je jednostavno provjeriti s obzirom na to da su u Izbornom zakonu još izbrisane odredbe o načinu popunjavanja izaslanika iz županijskih skupština te rečenica da se “svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakoj županiji“.
S druge pak strane predstavnici manjina, ali i građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnicima jednog od tri konstitutivna naroda još nije omogućeno kandidiranje i biranje na najvažnije pozicije u državi. Konačno stavljanje po strani izmjena Izbornog zakona uz postizanje rješenja snažno bi relaksiralo odnose u zemlji. Ponajprije između Hrvata i Bošnjaka s obzirom na to da više ne bi prijetila opasnost od nametanja političkih predstavnika, ali ni posljedično smanjivanja utjecaja Hrvata u zemlji.