U sklopu dvodnevne posjete BiH hrvatski premijer Andrej Plenković posjetio je u srijedu Hrvatski dokumentacijski memorijalni centar Domovinskog rata u BiH.
Premijera Republike Hrvatske primio je Željko Raguž, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog memorijalnog centra, koji je utemeljen u kolovozu 2013. kao znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnog i znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini.
- Ovakvi centri ne samo da mogu pomoći u utvrđivanju istine iz vremena radnih događanja i u istraživanju ratnih zločina koje su tema i više od 20 godina nakon završetka rata, nego su prije svega korisni i u procesu pomirbe između svih naroda u BiH - izjavio je tom prigodom premijer Plenković.
Ravnatelj Dokumentacijskoga centra Željko Raguž podsjetio je kako Centar u suradnji sa sličnim institucijama u BiH i udrugama iz Domovinskoga rata, nastoji doprinijeti istraživanju ratnih događanja na objektivan način.
Dodao je kako je ključno okrenuti se budućnosti, a istraživanja i činjenice iz Domovinskog rata staviti u funkciju pomirenja i suradnje.
- Prije svega, svrha je istraživanja da se prestane sa zlouporabama Domovinskoga rata i ulogom Hrvata u ratnim zbivanjima. Takvim zlouporabama nastoje se osporiti opravdani zahtjevi za ravnopravnošću hrvatskoga naroda s Bošnjacima i Srbima, kao i diskreditirati Republika Hrvatska i njezina uloga u Domovinskome ratu u BiH, uspoređujući je s ulogom Srbije, što jednostavno ne stoji - zaključio je Raguž.
Po njegovim riječima, Hrvatska je značajno doprinijela da je BiH danas neovisna država, a sva druga tumačenja "na tragu su procesa kojim se želi zaustaviti hrvatski narod da ostvari svoju ravnopravnost".
Na upit novinara da prokomentira zamjerke nekih što Plenković nije posjetio Sarajevo, hrvatski premijer je podsjetio da je njegov prvi posjet BiH bio upravo Sarajevu.
- Tadašnji dogovor između mene i predsjedatelja Vijeća ministara, mog prijatelja Denisa Zvizdića je bio da je vrijeme da organiziramo zajedničku sjednicu Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. To smo ispunili i ona je održana 7. srpnja u Sarajevu s apsolutno kompletnom hrvatskom vladom (21 član) i prošli smo oko 50 točaka dnevnoga reda. Nakon punih sedam godina prvi put da je takva zajednička sjednica održana u BiH - kazao je Plenković.
Po njegovim riječima, činjenica da kao premijer već sedmi put posjećuje BiH, govori o tome koliko je BiH Hrvatskoj važna i koliko Hrvatska podupire BiH.
- Želimo rješavati neka otvorena pitanja, a prije svega promovirati afirmativni pristup čvrste potpore koji gajim i koji sam gajio u različitim drugim ulogama prije nego sam postao predsjednik Vlade. Prekjučer sam se čuo s kolegom Zvizdićem i naša je komunikacija kontinuirana, a sve što radimo, radimo u suglasju i s dobrim namjerama - poručio je Plenković.
Novinare je zanimao i Plenkovićev komentar na pravomoćnu presudu koju bi Haški tribunal trebao donijeti u predmetu 'hrvatske šestorke' u studenome, no hrvatski premijer je kratko kazao kako ne bi prejudicirao stavove suda.
Na upit je li izvanredni Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak u ruke američkih fondova i stranih banaka predao izvore vode Jamnica, poljoprivredno zemljište Belje, Vupik i PIK -a Vinkovci kada je sve to dao u zalog za posljednji kredit Agrokora, premijer Hrvatske je odgovorio niječno.
- Kada se oformila izvanredna uprava jasno je bilo da je ključni trenutak novo povjerenje, a ono je doneseno prema kompaniji upravo novim zakonom, postavljanjem izvanredne uprave i u vrlo kratkom roku omogućavanjem da kompanija u takvim poteškoćama dobije nove vjerovnike i svježe financiranje. Od toga svježeg financiranja namireni su mnogi dugovi dobavljača, OPG-ova i svih oni koji su bili izloženi u poslovnom odnosu s Agrokorom i to je normalan proces. Ja ne znam tko bi to dobio kredit, a da za to ne postoji neko osiguranje - zaključio je Plenković.
hrvatski premijer