Njemački demokršćanin David McAllister (CDU), šef vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, prepričao je jučer na jednom okruglom stolu u Bruxellesu kako je osobno svjedočio da predsjedniku hrvatske Vlade Andreju Plenkoviću treba 10-15 minuta da uvjeri druge europske državnike, ima li njihovu punu pažnju, u čemu je problem s hrvatskim pitanjem u Bosni i Hercegovini i potrebom izmjene izbornog zakona.
Belgijski koncept za BiH
- Osobno sam svjedočio da Andrej voli izvaditi papir, nacrta kartu i onda počne. Ako netko ima 10-15 minuta vremena, onda shvati. Ali trebate tih 10-15 minuta vremena (pažnje europskih lidera, nap.a.) da uvjerite ljude - rekao je McAllister na okruglom stolu koji je HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko organizirala u EP-u pod naslovom “Izborni zakon u BiH: pitanje mira i stabilnosti za EU”.
Njemački demokršćanin, član Europske pučke stranke kojoj pripada i HDZ, još je uz Plenkovića spomenuo i ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana kao jednako vještog u uvjeravanju europskih sugovornika o toj temi.
- Premijer Plenković uvijek stavlja to na agendu Europske unije, ali trebamo još država članica, uz Hrvatsku, koje će reći: gledajte, tu se ne radi o Hrvatima i Hrvatskoj, radi se o široj slici, o tome kako možemo pomoći BiH. Legitimno je da Hrvati kao jedan od triju konstitutivnih naroda imaju pravo birati tko ih predstavlja. Druge zemlje imaju isti takav sustav, zašto se to ne primjenjuje u BiH - zapitao se McAllister i dodao da to pitanje mora biti održavano “visoko na agendi u EU”, ali da nije siguran da do listopada ima vremena za reformu izbornog zakonodavstva u BiH. Predstavnici Europske komisije, iz službe za vanjsko djelovanje EEAS i iz glavne uprave za proširenje, na okruglom su stolu jasno rekli da je stav EU da se parlamentarni izbori u BiH trebaju održati u roku, u listopadu ove godine, bez obzira na to što mnogi Hrvati ponavljaju da izbori nemaju smisla ako se prije toga ne promijeni izborno zakonodavstvo i spriječi mogućnost da Bošnjaci umjesto Hrvata biraju hrvatskog člana Predsjedništva. To da se izbori trebaju održati i bez izborne reforme, rekao je čak i McAllister, koji je u svom izlaganju snažno govorio u prilog hrvatskih argumenata.
- Često mi kolege s ljevice u Europskom parlamentu govore da bismo trebali prestati govoriti u kategoriji konstitutivnih naroda, da građanska BiH treba biti novi koncept. Ponekad sam začuđen takvim tvrdnjama jer takva bi se argumentacija primijenila samo na BiH. Belgijski Ustav u članku 1. kaže da je Belgija federalna država sastavljena od zajednica i regija, a u članku 2. kaže da se Belgija sastoji od tri zajednice: flamanske, valonske i njemačke jezične zajednice. Nikad nisam u ovom parlamentu čuo da o Belgiji trebamo prestati razmišljati u kategoriji triju zajednica, da je to koncept iz prošlosti i da trebamo gledati u budućnost, u građansku Belgiju. Zašto neki političari odbijaju taj koncept, kakav postoji ovdje, primijeniti i u slučaju BiH? Ja to jednostavno ne razumijem - rekao je David McAllister.
Hrvati drže BiH na okupu
Još je naglasio da Hrvati kao najmanji od triju konstitutivnih naroda u BiH zapravo “drže tu zemlju na okupu”.
- Jer ako nema Hrvata u BiH, onda imate dva naroda, dva entiteta i podjela je puno lakša. (…) Gledajte, mi ovdje u Bruxellesu ne želimo biti involvirani u detalje politike u BiH. To nije naš posao. Ali ono što želimo je da se postigne kompromis koji sva tri konstitutivna naroda mogu prihvatiti. U ovom slučaju je na Bošnjacima i Hrvatima da pronađu rješenje. Duboko žalim zbog toga što dosad nisu uspjeli pronaći kompromis - poručio je McAllister.