Plenković vratio konstitutivnost u rječnik EU-a, veliki poraz unitarista

Košarkaškim rječnikom kazano, hrvatski premijer Andrej Plenković danas će biti u prigodi "zakucati" konstitutivnost naroda u jednome dokumentu Europskoga vijeća, najvišeg tijela Europske unije, što je posebno značajno bosanskohercegovačkim Hrvatima stisnutim između politika bošnjačkog unitarizma i srpskog separatizma, a što u biti znači kako je EU prihvatio ustavnu realnost BiH nakon višegodišnjeg ignoriranja. Naime, na sastanku čelnika država i vlada Europske unije danas bi se trebali potvrditi zaključci koje je već usvojilo Vijeće Europske unije od prije dva dana na razini šefova diplomacija. Rezultat je to višegodišnjeg sustavnoga rada hrvatske države, napose diplomacije, i svojevrsna afirmacija Hrvatske kao države koja kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma ima posebnu obvezu prema BiH.

Njemačka i Francuska

Kako se doznaje, nisu svi bili sretni s ovom interpretacijom, no najvažnije zemlje unutar EU-a, poput Njemačke ili Francuske, razumiju kako nastavak eksperimentiranja oko BiH u smjeru stvaranja unitarne/bošnjačke države zapravo vodi nestabilnostima i novim sukobljavanjima. Zbog toga je otvoren i jasan pristup Zagreba lakše naišao na razumijevanje u EU. Hrvatska je ovime zapravo postigla povijesni uspjeh osiguravši u dokumentima Europske unije o proširenju eksplicitno spominjanje konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini. Ovaj presedan označava važnu pobjedu za zaštitu političkih i društvenih prava Hrvata, Bošnjaka i Srba kao triju konstitutivnih naroda te jačanje njihove ravnopravnosti u složenom političkom sustavu BiH. EU je, zahvaljujući snažnom zalaganju Hrvatske, prvi put jasno prepoznao specifičnosti bosanskohercegovačkog društva i institucionalnog uređenja koje se temelji na načelima Daytonskog mirovnog sporazuma. Načelo konstitutivnosti, ranije često zanemarivano u europskim krugovima, sada je postalo nezaobilazan element političkog dijaloga i budućih reformi unutar BiH. Ovo postignuće, jasno vidljivo u točkama 66. i 67. zaključaka Vijeća EU-a, potvrđuje kako su ravnopravnost i konstitutivnost ključne za političku stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine. U zaključcima se naglašava važnost ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana, uz poseban naglasak na poštivanje institucionalnih mehanizama definiranih Daytonskim sporazumom. Također, poziva se na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava, poput one u slučaju "Sejdić - Finci", te na inkluzivan dijalog usmjeren prema ograničenim ustavnim reformama koje će ukloniti sve oblike diskriminacije u izbornim procesima. Važno je istaknuti da EU jasno zahtijeva od političkih aktera u BiH da poštuju načela jednakosti i nediskriminacije, uključivo i konstitutivne narode, te se suzdrže od retorike i postupaka koji ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet zemlje. Time je dodatno osnažena međunarodna pozicija Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene i neovisne države. Konstitutivnost naroda nije samo tehničko pitanje političkog uređenja već temelj stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini. Ovo načelo osigurava da ni jedan narod ne bude politički marginaliziran te da svaki ima legitimne mehanizme za zaštitu svojih prava. U kontekstu BiH, gdje su povijesne i demografske specifičnosti oblikovale složeni društveni mozaik, konstitutivnost predstavlja ključni alat za ravnotežu moći i izgradnju povjerenja među narodima. Time se sprječava dominacija bilo kojega naroda te se osigurava inkluzivan politički proces u kojem se odluke donose konsenzusom, a ne jednostavnom većinom. Upravo je ovo osiguranje ravnopravnosti i jednakosti temelj dugoročne stabilnosti u zemlji koja se suočava s brojnim izazovima. Sve suprotno onome što je međunarodna zajednica modelirala od 2000. godine, pokušavajući sustavom "melting pota" stvoriti jedinstvenu naciju. A što je pak vodilo pogodovanju najbrojnijem narodu, koji je onda koristeći razne mehanizme potpore, uključujući ponajprije presude Haaškog suda i rezultate popisa pučanstva, svoju borbu za nacionalnu državu nastojao postaviti na pijedestal uz stvaranje dojma o vlastitoj čistoći. Bilo da su u pitanju ratni sukobi ili pak pojednostavljeno tumačenje "građanskih" prava i istodobnog marginaliziranja drugih kolektiviteta. Takvo što je na Balkanu redovito završavalo u sukobima i ratovima.

Ključan domaći dogovor

Hrvatska je sada, kao članica Europske unije i supotpisnica Daytonskog sporazuma, imala ključnu ulogu u afirmaciji načela konstitutivnosti. Ovaj diplomatski uspjeh rezultat je dosljednog inzistiranja na poštivanju prava Hrvata u BiH, koji su se često nalazili u nepovoljnijem položaju unutar političkog sustava. Također, ovo priznanje konstitutivnosti predstavlja poraz za unitarističke i pseudograđanske političke opcije koje su težile stvaranju dominantne nacionalne države pod izgovorom građanskog modela. Takve tendencije često su ignorirale prava Hrvata i drugih konstitutivnih naroda, promovirajući model koji bi de facto favorizirao jednu etničku skupinu. Povratak na tvorničke postavke BiH, odnosno "clean start", mogao bi pomoći svima u BiH da počnu s izgradnjom unutarnje stabilnosti i povjerenja, što je ključno za bilo kakav napredak Bosne i Hercegovine. Bez toga zagovor i poziv na reforme koje trebaju ujedinjeni iznjedriti domaći političari iz svih triju naroda ne predstavljaju ništa drugo do puste floskule i obmanu javnosti. Uostalom, koju BiH živi više od dva desetljeća eksperimentiranja. Ohrabruje i to što EU, kao nikada prije, ohrabruje zapadni Balkan da postane dio EU-a, što je bilo jasno i na sinoćnjem summitu EU - zapadni Balkan.