Nedavno je Vlada FBiH utvrdila nacrt posebnog zakona o novom plinovodu kojim će se Hercegovina i središnja Bosna povezati s plinskom mrežom Hrvatske, odnosno Europskom transportnom mrežom, te time stvoriti iznimno važne preduvjete za industrijski razvoj i napredak, piše Večernji list BiH.
Južna interkonekcija, koja je proglašena jednim od najprioritetnijih projekata u državi, na hrvatski plinovod trebala bi se spojiti u Zagvozdu te preko Posušja i Tomislavgrada stići do središnje Bosne s posebnim odvojkom za Mostar. Brojne su prednosti ovog projekta, za čiju je realizaciju vjerojatno među najzaslužnijima i Jasmin Salkić, direktor BH-Gasa, kompanije koja s Plinacro dugi niz godina uspješno radi na više projekata. Taj plinovod ovom infrastrukturom povezat će Posušje, Tomislavgrad, Šuicu (za grad Livno), Kupres, Bugojno, Donji Vakuf i Uskoplje, Novi Travnik, a preko odvojka za Mostar, Grude i Široki Brijeg.
Dio poslova okončan
Ovaj plinovod, ukupne dužine 168,54 kilometra, prema Mostaru račvat će se s odvojkom dužine 53 kilometra, a prema Novome Travniku 114,3 kilometra, dok će glavna spojna točka u Posušju od Zagvozda biti udaljena tek 1,1 kilometar. Projekt je vrijedan 100 milijuna eura, od čega je oko 20 milijuna eura namijenjeno iz Fonda za zapadni Balkan. Trenutačni status projekta je završen idejni projekt, a u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš i društvo te natječaj dosjea s detaljnim planom nabave, tehničkim specifikacijama, koje su osnova za izradu predmjera materijala, opreme i radova. Nakon toga u prvoj polovini 2021. godine planirano je ishođenje okolišne dozvole i urbanističke suglasnosti. Aktivnosti koje slijede su izrada glavnog projekta u cilju ishođenja odobrenja za građenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Projektom je predviđeno da će glavni projekt biti završen do 2022., a radovi biti izvođeni tijekom 2023. i 2024. kad bi se plinovod trebao pustiti u pogon. U studiji koju je Salkić dostavio Vladi FBiH ističu se brojne prednosti izgradnje ovog projekta koji će petinom iznosa sufinancirati i Europska unija, dok su SAD i EU financirali i brojne predradnje. To podrazumijeva novi ulaz i novi pravac opskrbe prirodnim plinom BiH, zatim povećanje sigurnosti opskrbe, smanjenje ovisnosti o jedinom transportnom pravcu preko Ukrajine, Mađarske i Srbije i jednom izvoru opskrbe – ruskome plinu. Novi plinovod otvara pristup novim izvorima prirodnog plina kao što su planirani LNG terminal Krk u Hrvatskoj, skladišta prirodnog plina u susjednim zemljama, izvori plina iz Kaspijske regije te druga izvorišta. Uz to, dobiva se plinofikacija novih dijelova zemlje, povećava tržište uz postojeći transportni pravac, povećava konkurentnost prirodnog plina, uvodi se ekološki čisti energent te stvaraju preduvjeti za priključenje velikih potrošača koji bi koristili prirodni plin za proizvodnju električne i toplinske energije.
Bez ucjena
To, po procjeni BH-Gasa, pridonosi bržem ekonomskom rastu, ali i boljoj pregovaračkoj poziciji kod nabave prirodnog plina. No, prije svega, radi se o boljoj, pouzdanijoj i sigurnijoj opskrbi kako postojećih potrošača tako i novih potrošača uz novi pravac opskrbe. Pristup ovom energentu pozitivno će utjecati i na provođenje procesa dekarbonizacije u okviru europskog “Green Deala”. Ovo se posebno odnosi na velike gradove, prije svega Sarajevo, koji su izloženi velikom zagađenju zraka korištenjem energenata s velikim emisijama zagađujućih plinova i čvrstih čestica. Nova interkonekcija je od izuzetnog značaja za daljnji razvoj i distributivne mreže u BiH, kao i za sigurnost opskrbe plinom čitave BiH. Sigurnost opskrbe podrazumijeva osiguranje najmanje dvaju ulaza prirodnog plina u BiH, čime će se moći u svakom trenutku odgovoriti na potrebe potrošača za prirodni plin te anulirati bilo kakve ucjene na postojećem pravcu opskrbe kojima je BiH bila svjedok proteklih godina. Iz BH-Gasa ističu da će se prihvaćanjem Zakona o Južnoj interkonekciji omogućiti olakšana i ubrzana realizacija projekta, odnosno da plinovod Južna interkonekcija zaista započne s radom do kraja 2024. To u svojim planovima imaju i strukture Europske komisije zbog čega se ova godina vezuje za konačni završetak radova. Uz ovaj, EU podupire i projekt Jonsko-jadranskog plinovoda koji veže Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku.•