Plinovod “Turski tok”, kojim Rusija planira osigurati dotok prirodnog plina u Europu, trebao bi imati i odvojak od Srbije prema BiH, odnosno Republici Srpskoj, i to na potezu Bijeljina - Banja Luka, a nakon toga bi skretao prema granici s Hrvatskom, piše Večernji list BiH.
Ovo je jučer najavljeno na znanstveno-stručnoj konferenciji “Turski tok, geostrateški interes zapadnog Balkana, izazov i prilika za BiH”, koja je organizirana u Banjoj Luci i na kojoj se moglo čuti mnogo o prednostima koje bi uvođenje novog plinovoda imalo za gospodarstvo Bosne i Hercegovine u cjelini, a ponuda za priključenjem već je upućena i Federaciji BiH.
Naš list već je ranije otvorio temu ekonomskog, ali i geostrateškog pitanja koje se veže uz tematiku intenzivnije plinofikacije BiH, i to u kontekstu dvaju najavljenih plinovoda, prvi je upravo “Turski tok”, a na drugom, koji bi išao od Hrvatske prema jugu BiH, odnosno Hercegovini, već se radi kroz izradu dokumentacije.
Razvojna prilika
Generalni ravnatelj “Srbijagasa” Dušan Bajatović na ovoj konferenciji potvrdio je da je planiran krak prema Banjoj Luci u kapacitetu od milijardu i 200 metara kubnih, a odatle do hrvatske granice. Naglasio je da je ovo razvojna šansa za BiH, odnosno oba njezina entiteta, a najavio je i da će predvidjeti odvojke za FBiH ako to budu željeli u navedenom entitetu. Pomoćnica ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Dragana Kalabić također je ukazala na priliku koja se kroz plinovod “Turski tok” otvara za Republiku Srpsku, odnosno Bosnu i Hercegovinu, potvrdivši da je proces plinofikacije RS-a od Bijeljine prema Banjoj Luci strateški interes. U kontekstu troškova ovog projekta, navela je kako je procjena vrijednosti radova za distributivnu mrežu, prema studiji razvoja energetskog sektora Republike Srpske, oko 355 milijuna KM, dok će za izgradnju transportnog plinovoda biti potrebno osigurati oko 155 milijuna eura. Kad je riječ o važnosti ovog projekta, istaknula je kako će plinovod biti značajan za Republiku Srpsku, ali i cijelu BiH s aspekta osiguranja ovog energenta.
“Južna interkonekcija”
Projekt će imati i veliku komercijalnu vrijednost budući da se predviđa da će na plinovod biti priključeni svi veći industrijski potrošači na pravcu prostiranja, počevši od Termoelektrane Ugljevik pa do Rafinerije ulja, kao i Rafinerije nafte. Plinovod bi, naglasila je ona, povezivao sve veća urbana središta uz rijeku Savu, tako da na plinofikaciju Republike Srpske treba gledati kao na važan projekt koji će omogućiti njezin sveukupan ekonomski razvoj. Upravo o ovoj temi jučer su u Sankt Petersburgu predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednica RS-a Željka Cvijanović razgovarali s čelnim ljudima kompanije Gasprom, a u fokusu je bila mogućnost odvajanja kraka plinovoda prema RS-u. S druge strane, kompanija BH-Gas u proteklom razdoblju provela je sve pripremne aktivnosti kako bi se stekli uvjeti za objavu natječaja za izradu studije utjecaja na okoliš i studije izvodljivosti za projekt “Južne interkonekcije”. Radi se o plinovodu koji od granice Hrvatske i BiH vodi preko Posušja do Novog Travnika s odvojkom za Mostar.•