Institut za istraživanje hibridnih sukoba iz Zagreba s Institutom za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara i uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) predstavio je u Mostaru studiju "Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom" u kojoj su istaknuli kako je od strateškog interesa Bosni i Hercegovini izgraditi Južnu plinsku interkonekciju kako bi smanjila svoju ovisnost o ruskome plinu i da pri tome njome upravlja kompanija koja nije pod "ruskim interesom".
Radi se o projektu na kojemu se radilo pune dvije godine i čiji rezultati koincidiraju sa svojevrsnim političkim zapletom oko optužbi koje je američka administracija u više navrata uputila čelniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću i hrvatskoj politici te drugom godišnjicom ruske agresije na Ukrajinu, čiji primjer zorno svjedoči o riziku ovisnosti o izvorima energije. Po riječima dr. Gordana Akrapa iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, Bosna i Hercegovina nalazi se pred velikim energetskim iskušenjima, posebice stoga što je u značajnoj mjeri oslonjena na proizvodnju električne energije iz ugljena, koja će se s vremenom i približavanjem Europskoj uniji morati prilagoditi novih izvorima.
Pod NATO i EU krovom
- Slobodni smo predložiti kako je nužnost da BiH stekne pravu energetsku samostalnost i neovisnost kroz plinsko povezivanje s Europskom unijom i NATO savezom preko Republike Hrvatske. Bosna i Hercegovina jedino će se tako moći riješiti ovisnosti o opskrbi jedino ruskim plinom koji kroz Turski tok dolazi u BiH - rekao je Akrap u izjavi za medije. Objasnio je kako bi ruska strana mogla iskoristiti slabosti Elektroprivrede BiH sa sjedištem u Sarajevu, odnosno u Republici Srpskoj, koje su oslonjene na proizvodnju električne energije u termoelektranama, a koje će morati prestati s uporabom ugljena i prijeći na plin. - Postoji prijetnja da će Rusi taj procijep iskoristiti i opskrbiti sve termoelektrane ruskim plinom. Ono što je potrebno napraviti, a što se vidi iz hrvatskog primjera s LNG terminalom, jest krenuti neovisnim i diverzificiranim izvorima kao što je to učinila Republika Hrvatska s plinom i stekla pravu samostalnost. Dok je BiH mora steći tako da operatorom te nove tvrtke upravljaju države članice EU-a i NATO-a preko svojih instrumenata kako bi izvori neovisno o ruskom plinu mogli opskrbljivati BiH sigurno i pouzdano - dodao je dr. Akrap. Po njegovu tumačenju, upravo bi Južna plinska interkonekcija osigurala dugoročnu neovisnost i stabilnost BiH. - Južna plinska interkonekcija kojom će se osigurati dotok plina koji ne dolazi iz ruskih izvora jamči dugoročnu stabilnost i samostalnost. Bez toga, jer vidimo kako Rusi koriste energetske politike za rušenje država, ne može se planirati stabilnost i sigurnost država i društava - zaključio je Akrap.
Američki interes BH-Gas
Dekan Filozofskoga fakulteta u Mostaru dr. sc. Dražan Barbarić istaknuo je kako se studijom pokazalo da najviše Hrvati u BiH zagovaraju energetsku neovisnost BiH te snažnije uvezivanje s Hrvatskom, a time i EU i NATO savezom. Objasnio je kako se pitanje Južne plinske interkonekcije posve krivo nametnulo te da je rješenje vrlo jednostavno. - Teško se oteti dojmu da je američki interes imati tvrtku koja će biti operator, odnosno funkcionalno upravljati ovim projektom, koja je gubitaš i opterećena korupcijom, u odnosu na tvrtku koja će to biti i biti u rukama američkih i NATO partnera - istaknuo je Barbarić. Objasnio je kako je nelogično da kompanija, očito aludirajući na BH-Gas, može biti partner s obzirom na to da je izložena malignom utjecaju Rusije, Irana i Turske. Kompanija BH-Gas očekuje jednu od najštetnjih presuda u povijesti BiH od 21,1 milijun dolara pred Arbitražnim sudom u Zurichu, gdje je tuži mađarski plinski operator FGSZ zbog jednostranog raskida ugovora i prelaska na Turski tok 2021. godine. Taj Turski tok projekt je ruskog Gazproma i Turske, a prelaskom na Turski tok napravljena je pet puta veća šteta državi nego što je slučaj s aferom "Respiratori". Hrvatska strana u BiH inzistira da projekt Južne plinske interkonekcije treba izgraditi i njime upravljati kompanija čije bi sjedište bilo u Mostaru. Američka administracija tome se protivi, smatrajući da BH-Gas treba voditi taj posao, a da u Mostaru eventualno može biti poslovnica ove kompanije.
Cuj Nato da upravlja gasom u BiH. Pa koji ste vi hajvani