Po državnom Registru u Bosni i Hercegovini trenutačno ima 25.000 registriranih nevladinih organizacija, piše Večernji list BiH. Međutim, u prošloj godini, u agencije zadužene za primanje financijskih izvješća, zaprimljeno je svega 15.000 izvješća nevladinih organizacija, ove podatke iznio je za Alfa TV Omir Tufo, projekt menadžer Centra za promociju civilnog društva (CPCD).
Unosan biznis
Nejasno je i što tolike nevladine organizacije rade i čime se konkretno bave. Zna se jedino da svatko može osnovati nevladinu organizaciju pod uvjetom da ima tri potpisa i napisan statut! U javnosti postoje različita tumačenja i mnoštvo predrasuda o radu nevladinih organizacija, a neke od njih se odnose na uvjerenja kako su organizacije, koje su vidljivije u medijima, “elitističke”, da su “strani plaćenici” ili općenito “netko tko se bavi šupljom pričom”. Javna je tajna da mnoge zadnjih desetljeća žive od obilnih donacija iz inozemstva ili iz domaćih proračuna, a da se uopće ne zna što i za koga rade te se često osnivaju samo zato što osiguravaju unosan biznis osnivačima. Ni Tufo nije isključio postojanje nevladinih organizacija koje, samo za svoje postojanje, primaju veliki novac, a ništa ne urade za zajednicu i društvo, ali je istaknuo da postoje i one organizacije koje za odrađeni posao ne dobiju nikakvu materijalnu naknadu.
Velik novac
Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini nisu zanemariv segment cjelokupne slike bosanskohercegovačke ekonomije. Ipak, kada je riječ o financijama, gotovo da nema jasno oslikanih podataka o tome kakvo je stanje u ovome sektoru. Jedino je sigurno - velike svote novca izdvajaju se za rad nevladinoga sektora u Bosni i Hercegovini. Mišljenja o radu ovoga sektora, kao i svaka, podijeljena su. Podaci, do kojih se došlo istraživanjem “Pismo - glava”, pokazuju da uz međunarodne organizacije veoma značajna sredstva za nevladin sektor izdvajaju upravo iz vladinog sektora. Od 2008. do 2012. godine izdvojeno je više od 400 milijuna maraka. Uz to, tu je i novac koji stiže kao strane donacije tim organizacijama. Mnogobrojne udruge građana postoje uglavnom samo na papiru. Zalažu se za zaštitu različitih ljudskih prava, ali i životinja. Ima tu i sportskih udruga, ali uglavnom su sama sebi svrha. Neka, čak, nemaju ni adresu, odnosno prostore, neka ni broj telefona. Ima i onih koja zaista opravdavaju svoje postojanje. Pomažu određene ugrožene kategorije, bilo osobe s posebnim potrebama ili one u stanju socijalne potrebe, ali upitne su one čiji je rad obavijen velom tajni. U državi kakva je BiH, u kojoj, prema istraživanjima 30 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva, veliki je broj mladih ljudi, koji osobama u stanju socijalne potrebe pomažu volonterski. Mnoge nevladine organizacije imaju zaista dobre i plemenite ciljeve, imaju svoje mjesto u društvu, zapošljavaju dosta ljudi. Ali postoje i one druge, koje se zovu nevladine, a zapravo su vladine.