Veliku medijsku prašinu posljednjih dana diglo je priopćenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja je zauzela i objavila službeni stav prema konzumaciji mesa i zaključila kako mesne prerađevine uzrokuju karcinom. Ljubitelji mesa odmah su se pobunili i odbacili takve ideje poručujući kako će i dalje konzumirati meso, odnosno kobasice, šunku, slaninu i slično, piše Večernji list BiH. Naravno, istina nije crno-bijela pa je SZO pojasnio da su komponente koje mesne prerađevine čine nezdravim zapravo konzervansi, pojačivači ukusa, dim i slično.
Za ljubitelje mesa dodatno opterećenje je, opet po pisanju medija, što meso staro više od deset godina koje se čuva kao robna rezerva umjesto na otpadu završava na tanjurima građana BiH. Dok se trgovci ljute na priopćenje SZO-a, ali i na napise medija, opterećeni općenito lošim životnim standardom i uglavnom zabrinuti kako će spojiti kraj s krajem, većina potrošača u BiH uglavnom se ne brine puno za ova priopćenja jer je na njihovim stolovima ionako sve manje ovog proizvoda. Tako se danas najmanje mesa u Europi konzumira u Turskoj i Bosni i Hercegovini.
U BiH se po stanovniku godišnje na stolu nađe 33,9 kilograma mesa, što je skoro najmanje u Europi. Manje mesa se jede samo u Turskoj, 33,4. Nalazimo se i ispod svjetskog prosjeka koji je 42 kg godišnje po stanovniku.
Najveći potrošači mesa u Europi su Austrija (106,4 kg), Luksemburg (98,8 kg), Portugal (90,3 kg) te Španjolska (93,1 kg). Ostale države kreću se u rasponu od 60 do 90 kilograma mesa godišnje po stanovniku.
U Srbiji se, prema podacima UN-ove organizacije, potroši 49,3 kg, Hrvatskoj 62, a Crnoj Gori čak 77,3 kg godišnje. Prema podacima iste organizacije, najviše mesa konzumiraju Australci, Novozelanđani i stanovnici Sjedinjenih Američkih Država. Osim toga, čini se da potrošači u BiH još uglavnom traže takozvanu tvrdu kvalitetu, što zapravo znači samo osnovnu higijenu, ne brinući puno ni o podrijetlu, a niti o načinu uzgoja. Iako građani BiH tradicionalno najviše jedu govedinu i svinjetinu, potrošnja mesa peradi, a posebice piletine, udvostručila se u posljednjih pet godina, čemu je osnovni razlog cijena. Pileće meso je obično najjeftinije meso koje se može naći i sve dok namirnice zadovoljavaju osnovnu kvalitetu, sanitarne i kriterije sigurnosti hrane, one će pronaći kupca ukoliko je cijena adekvatna. Inače, u svijetu postoji ogromna potražnja za mesom.
U razdoblju od 50 godina potrošnja mesa u svijetu značajno se povećala.