Proračunski poticaji

Pobrić: U poticajima se krije 15 do 20 tisuća radnih mjesta godišnje

Pobrić: U poticajima se krije 15 do 20 tisuća radnih mjesta godišnje
08.10.2015.
u 06:15
U proračunima se često prikazuju veći iznosi za poticaje, a provedba tih iznosa je za 20% manja od planiranog
Pogledaj originalni članak

Jučer je u hotelu Ero održan okrugli stol o temi "Proračunski poticaji i perspektivne grane gospodarstva u BiH". Institut za razvoj mladih KULT, koji vodi Inicijativu "Poslovni prostor BH", u okviru analize stanja u oblasti financijske podrške gospodarstvu od institucija vlasti na svim razinama, završio je istraživanje o proračunskim poticajima koje su institucije vlasti izdvajale za razvoj gospodarstva u 2013. i 2014. u vidu nepovratnih (grant) i povratnih (kredit) sredstava. - Projekt 'Poslovni prostor BH' okuplja tridesetak institucija vlasti, gospodarskih subjekata, agencija koje posreduju u zapošljavanju, nevladinih organizacija s ciljem bavljenja ključnim pitanjima u sektoru zapošljavanja tržišta rada. U ovoj godini se bavimo selektivnim mjerama, a to su poticaji koji se izdvajaju za gospodarstvo u BiH i entitetskim programima za razvoj poduzetništva, kazao je Rusmir Pobrić, voditelj projekta "Poslovni prostor BH", prenosi portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba.

Opsežno istraživanje

Pobrić je dodao kako je KULT u razdoblju svibanj - lipanj uradio opsežno istraživanje o poticajima u BiH, obuhvativši skoro 140 institucija vlasti i više od 600 milijuna KM za 2013. i 2014. - Sam taj podatak govori o značaju poticaja jer, prema grubim procjenama, samo u poticajima krije se između 15 i 20 tisuća radnih mjesta godišnje. Podaci su pokazali da su određene grane gospodarstva, koje su u strateškim dokumentima institucija vlasti navedene kao perspektivne, ostale u proračunskom nemaru. Tu spadaju, primjerice, sektor informacijskih tehnologija, turizam, drvna industrija, dok su određene grane gospodarstva bili određeni favoriti, poput poljoprivrede, ali očekivanog učinka nismo vidjeli, istaknuo je Pobrić. Osim podataka u kojim smjerovima novac odlazi, KULT se bavio načinom dodjele. Većina institucija je rekla kako ima i javne pozive i kriterije za dodjelu sredstava, čak i praćenje provedbe, ali za procjenu učinka sredstava veliki broj institucija ili nije dostavio odgovor na to pitanje ili su rekli kako ne procjenjuju učinak, a sredstva su vrlo značajna i to su sredstva poreznih obveznika.

Poticaji i za male obrtnike

- Jedan od nalaza u istraživanju koje smo proveli jeste taj da se u proračunima često prikazuju značajno veći iznosi, a da je sama provedba tih iznosa čak za 20% manja od planiranog. Tako smo imali u 2013. planiranih 390 milijuna maraka za poticaje gospodarstvu a provedeno je nešto oko 330 milijuna. Proračunski deficiti očito utječu na to pitanje. Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore Tuzlanske županije, istaknuo je kako u TŽ postoji oko 10,5 tisuća obrtnika, međutim poticajna sredstva koja dobivaju od županije i Federacije su mala. - Konkretno trebalo bi izmijeniti proceduru poticajnih povjerenstava i pokrenuti poticaje od pozadi u odnosu na sadašnje raspodjele. Daleko manje ulagati u tvrtke koje posluju u gubicima, kao i u gigante. Potrebno je davati više poticajnih sredstava malim obrtnicima koji zapošljavaju jednoga ili eventualno dva zaposlenika, kazao je Babić, prenosi portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.