Svečanost u Vatikanu

Počasni doktorat Sveučilišta u Mostaru dodijeljen državnom tajniku Svete Stolice

27.02.2016.
u 07:00
Kardinal Parolin gradio je temelje mira kad su mnogi dizali ruke od BiH. Vjerovao je u dijalog u našoj zemlji kad se činio nemogućim
Pogledaj originalni članak

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin postao je počasni doktor Sveučilišta u Mostaru, piše Večernji list BiH. Ovo priznanje mu je u Vatikanu uručilo posebno izaslanstvo Sveučilišta predvođeno rektoricom prof. dr. sc. Ljerkom Ostojić. Odluku Senata o dodjeli počasnog doktorata uvaženom kardinalu gotovo da i nije bilo potrebe objašnjavati jer je riječ o osvjedočenom promotoru mira i istinskom prijatelju Bosne i Hercegovine, što je, dodjeljujući priznanje, istaknula i rektorica Ostojić.

Važnost dijaloga u BiH

- Uzdignuta pogleda prema BiH ratne 1994. godine, papa Ivan Pavao II. zavapio je: “S vama smo, i bit ćemo sve više s vama.” Očevici kažu da je to bio najdirljiviji vapaj koji je Papa ikad izgovorio. Ta rečenica Svetoga Oca kao da je postala neraskidiv dio i kardinala Pietra Parolina kojemu odajemo posebno priznanje. Zato mi je iznimna čast u ovoj svečanoj prigodi dodjele počasnog doktorata osvjedočenom promotoru mira i istinskom prijatelju Bosne i Hercegovine pozdraviti sve vas, a posebno Njegovu Eminenciju, kazala je na početku obraćanja rektorica Ljerka Ostojić. -

Kardinal Parolin gradio je temelje mira kad su mnogi dizali ruke od BiH. Vjerovao je u dijalog u našoj zemlji kad se činio nemogućim. Vidio je budućnost BiH u EU kad su europske civilizacijske vrijednosti bile daleko od jugoistoka Europe. Pripremao je i Temeljni ugovor između Svete Stolice i BiH, koji je postao primjerom na koji način Sveta Stolica može i treba uspostavljati ugovore s pluralnim multikonfesijskim zemljama, kakva je upravo BiH. Tim ugovorom Sveta Stolica je međunarodnoj javnosti htjela pokazati pozitivnu i demokratsku sliku naše zemlje, kazala je rektorica uručujući kardinalu Parolinu počasnu doktorsku titulu. No kardinal Parolin je, kao odličan poznavatelj prilika u ovom dijelu Europe, otišao i korak dalje.

“Pravedan mir” - to je sintagma koju Parolin često ponavlja. Ne bez razloga. Jer samo na temeljima “pravednog mira” BiH može graditi svoju bolju budućnost u sklopu obitelji europskih država. Samo na temeljima “pravednog mira” BiH se može u 21. stoljeću boriti protiv siromaštva, nezaposlenosti, depopulacije. Samo na temeljima “pravednog mira” obrazovanje, znanost i istraživanja mogu dobiti status koji zaslužuju u društvu. Osim promoviranja mira u Bosni i Hercegovini, kardinal Parolin dao je nemjerljiv doprinos i u drugim dijelovima svijeta, od vatikanskog pristupanja Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, do djelovanja nuncijaturā u zemljama kao što su Nigerija, Meksiko, Venezuela. Bavio se i odnosima Svete Stolice s azijskim zemljama, posebice Vijetnamom i Kinom.

Sve navedeno vezano uz Bosnu i Hercegovinu, ali i na planetarnoj razini, prepoznalo je Sveučilište iz Mostara, grada koji, kako je to istaknula i rektorica Ostojić, zbog ratnih iskustava zna cijeniti plodove mira. Zato akademska zajednica iz ovoga grada koji se nalazi na razmeđu velikih religija i ovim počasnim doktoratom upućuje poruku mira.

- Početkom 90-ih Sveta Stolica je među prvima priznala neovisnu BiH, a papa Ivan Pavao II. neumorno je pozivao na mir. Neraskidive spone nastavljene su i u 21. stoljeću kroz djelovanje pape Franje i Vas, Vaša Eminencijo. Na kraju bih izrazila zadovoljstvo što Sveučilište u Mostaru na ovaj način može zahvaliti istinskom humanistu, promotoru mira i dokazanom prijatelju BiH dodjeljujući Vam titulu doctor honoris causa. Vaša Eminencijo, svaki put kad pozivate na “pravedan mir”, mi to i danas, ove 2016., kada su pred nama izazovi 21. stoljeća, doživljavamo kao glas iz Vatikana: “S vama smo, i bit ćemo sve više s vama”, kazala je predajući priznanje kardinalu Parolinu rektorica Ostojić.

Nakon pozdrava dobrodošlice, državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin je pozdravio izaslanstvo Sveučilišta u Mostaru i kazao kako je iznimno počašćen imenovanjem počasnim doktorom Sveučilišta u Mostaru, te kako Sveučilište smatra Alma mater. Naglasio je kako su korijeni Sveučilišta u Mostaru povezani s kršćanstvom s obzirom na to da su braća franjevci 1895., u sklopu Samostana, otvorili Teološki fakultet. Prihvaćanjem doktorata, kardinal Parolin je posebno istaknuo kako mu je zadovoljstvo još veće jer je Sveučilište u Mostaru primjer za cijeli svijet mirnog suživota među različitim narodima, vjerama i kulturama. Spomenuo je ulogu Svete Stolice u internacionalizaciji i promociji dijaloga među narodima. Sveta Stolica želi ispoštovati principe koji se temelje na jednakosti svih naroda, bez različitosti velikih ili malih, afirmirajući im vlastitu kulturu i autonomnost.

Poruke Pape nakon Sarajeva

Također je podsjetio na riječi pape Franje nakon povratka iz Sarajeva rekavši kako je Papa rekao da vidi napredak u BiH uz velike zahvale Bogu. - Dodjela počasnog doktorata Sveučilišta u Mostaru meni je i priznanje Svetoj Stolici. Molit ćemo za uspostavu suživota u BiH i uspostavljanje pravednog mira za razvijanje mirnog suživota nužnog za budućnost BiH, kazao je kardinal. Na kraju, počasni doktor Sveučilišta u Mostaru kardinal Parolin zahvalio je rektorici Ostojić, prorektorima, dekanima i ljudima vezanim uz Sveučilište u Mostaru na očuvanju kulture, obrazovanja i ljudskog pristupa zasnovanog na poštovanju identiteta, tradicije i različitih kultura.

Ovom svečanom događaju u državnom tajništvu Svete Stolice nazočila je i veleposlanica BiH Slavica Karačić te još 20 članova izaslanstva. Kardinal Pietro Parolin upisao se u matičnu knjigu Sveučilišta u Mostaru i kratko razgovarao s izaslanstvom. Razmjenjeni su darovi koje je izaslanstvo uručilo kardinalu i on svim članovima izaslanstva. Nitko nije skrivao radost i zadovoljstvo zbog svečarskog karaktera događaja, a posebno zbog odnosa kardinala Parolina prema mostarskom Sveučilištu i Bosni i Hercegovini u cjelini. 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.