Na svjetskoj razini međunarodna trgovina u ovoj godini mogla bi pasti za 20 posto. Mnoge su države svijeta u recesiji prouzročenoj koronavirusom, a jedna od onih gdje je također teška situacija jest Bosna i Hercegovina. Nažalost, krize ovdje ne jenjavaju, od političkih do gospodarskih, a redovito se to prelama na leđima malih ljudi.
Nekvalitetni krediti
Dok su početkom nove godine mnogi planirali nova zaduženja, investicije u kućanstva ili pak poslove, danas se rijetki o tome usude i razmišljati. EIB-ovo istraživanje za BiH i okružje također to pokazuje, a čak 64 posto banaka smatra da će se povećati stopa nekvalitetnih kredita. U izvješću EIB-a navodi se da je prije pandemije COVID-19 domaće bankarsko tržište imalo solidnu dobit u skladu s očekivanjem matičnih banaka. “Potražnja za kreditima u BiH imala je rast, osobito kod potrošačkih i stambenih kredita te zajmova za mala i srednja poduzeća. Nadalje, prije pandemije koeficijenti NPL-a (problematičnih kredita) blago su se poboljšali, iako još uvijek ispod razina središnje, istočne i jugoistočne Europe (7,4% na kraju 2019. godine)”, navodi se u izvješću. Uveden je, dolaskom pandemije i krize, moratorij od tri mjeseca do pola godine za one fizičke i pravne osobe koje ne mogu servisirati postojeće obveze.
- Bh. tržište nije ni prije bilo popularno, a sada se očekuje još teža situacija jer smo se svi našli u krizi kakvu do jučer nismo očekivali. Ljudi s kojima sam razgovarao, koji su planirali ovog proljeća i ljeta graditi kuću, kupiti stan, automobil, pokretati posao..., većina je prestala s aktivnostima, a i sami su svjesni da dugoročno neće moći funkcionirati onako kako su zamislili. Danas se u BiH suočavamo s činjenicom da je svako radno mjesto nestabilno što se privatnog sektora tiče, a u javnom sektoru, ako nema privatnog sektora, tko će uzdržavati glomazni aparat - pita se bankar jedne veće komercijalne banke koji svjedoči rapidnom padu zainteresiranosti za kredite i ulaganja.
Smatra da je potrebna sinergija kako bi se stanje popravilo. - Svi moramo biti ujedinjeni u borbi protiv pandemije, ali i protiv gospodarske krize. Političko vodstvo u BiH mora tražiti rješenja da se zemlja što prije počne oporavljati. Pretpostavke su da će nam za izlazak iz ove situacije trebati tri do pet godina. Neki neće moći čekati pa će dignuti sidro i otići, oni najhrabriji će ostati i ovdje tražiti svoju priliku. Nije da nemamo potencijala kao zemlja bogata prirodnim resursima, ali je pitanje na koji način ćemo pristupiti rješavanju problema i jesmo li spremni zasukati rukave i raditi da bi nam u budućnosti bilo bolje. Inozemstvo trenutačno također nije rješenje jer je sve neizvjesno, zato pravilnom strategijom treba zadržati ljude ovdje i uvjeriti ih da prvo tu pokušaju - smatra bankar.
Ukoštac s izazovima
Kako stvari stoje, pred nama su teški mjeseci jer se koronavirus pobrinuo da ovo bude jedna od najtežih godina u poslijeratnoj povijesti BiH. Ljudi naviknuti na svakakve poteškoće, uvijek spremni uhvatiti se ukoštac s izazovima, ovakvo nešto nisu očekivali. Ali treba dignuti glavu jer je činjenica da prošlost ne možemo promijeniti.
Sada ovisimo o budućnosti, a kakva će ona biti, ovisi o nama samima, stav je stručnjaka.•