Muzej Franjevačkog samostana Tolisa "Vrata Bosne" u središtu Posavske županije uspostavio je stručnu suradnju s Austrijskim arheološkim institutom Austrijske akademije znanosti u Beču. Potpisan je i ugovor o suradnji tih dviju ustanova.
Analiza u Beču
Dr. Marijo Gavranović, zamjenik ravnateljice Austrijskoga arheološkog instituta, dr. Alberta Arena s istog instituta i dr. Mathias Mehofer, arheometalurg s Bečkog sveučilišta, već nekoliko dana u Muzeju "Vrata Bosne" pregledaju brončane predmete, uzimaju njihove uzorke te će ih u glavnome gradu Austrije analizirati i dati stručni opis. Domaćini stručnjacima iz Austrije su ravnatelj muzeja Jozo Jezerčić i stručni suradnik Pero Matkić, a gvardijan toliškog samostana fra Mario Jurić pružio je gostoprimstvo gostima iz Austrije pod krovom samostana. Gvardijan je tom prigodom zahvalio gostima Austrijskog arheološkog instituta što stručnošću ocjene uzoraka pohranjenih u muzeju, zapravo, jačaju stručnu podlogu važne kulturne ustanove.
- Ovdje sam sa suradnicima, a bavimo se prapovijesnim razdobljem, uglavnom brončanim dobom, pa nam je muzej u Tolisi iznimno važan sa svojim nalazima. Ova regija uz Savu u to je vrijeme bila jako bitna ne samo u regionalnim već i europskim okvirima. Trenutačno radimo na uzorkovanju metalnih predmeta koji su pronađeni na području ove županije. Ispitujemo podrijetlo sirovina koje su bile potrebne za metalurgiju bronce koju su ljudi pravili od kositra i bakra. Kemijsko-fizičkim analizama pokušavamo utvrditi odakle je došao taj bakar, a samim time možemo puno više reći o tadašnjem društvu, njegovim komunikacijama i ostalim podacima. Analiziramo eksponate kao što su mačevi, igle, srpovi, sjekire, nakit - objašnjava dr. Marijo Gavranović.
Dr. Alberta Arena je iz Italije, a angažirana je u Austrijskom arheološkom institutu. U Posavini je prvi put, kao i dr. Mathias Mehofer, arheometalurg s Bečkog sveučilišta.
- Impresionirani smo kako je muzej uređen i izloženi eksponati. Vitrine su dojmljive, a izloženi nalazi vrijedni - smatraju stručnjaci Austrijske akademije znanosti.
Posavski kraj ima jako puno potencijala za istraživanja, no, nažalost, osim Austrijskog arheološkog instituta, nije bilo ozbiljnijega zanimanja institucija.
- Nalazi su vrijedno sakupljani, klasificirani te je stvorena jako dobra osnova da se urade ozbiljni arheološki projekti za budućnost, a time i poveća zanimanje stručne javnosti za naš muzej - smatra ravnatelj Jozo Jezerčić.
Pohranjivanje eksponata
- Pred muzejom je očito još dosta posla, najprije oko kompletne inventure materijala, sređivanja depoa nalaza ili prostora u kojem se pohranjuju eksponati i nalazi koji nisu izloženi, a iznimno su važni za znanstvenu valorizaciju - smatra dr. Gavranović.