Republika Hrvatska ima 3,888.529 stanovnika, prvi su službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj stanovnika tako se od 2011. godine smanjio za 396.360 osoba, odnosno za 9,25 posto.
Najmanji pad stanovnika zabilježen je u Grad Zagrebu, a potom u Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska županija, a nakon nje slijede Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska županija. Dvanaest županija zabilježilo je pad veći od 10 posto.
Prema prošlom popisu stanovništva, provedenom od 1. do 28. travnja 2011. godine, Republika Hrvatska imala je 4,284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca (48,2%) i 2.218.554 žene (51,8%).
Grad Zagreb
Zabilježeno je 769.944 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 790.017. Manje ih je za 20.073, odnosno za 2,54 posto.
Splitsko-dalmatinska županija
Zabilježeno je 425.412 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 454.798. Manje ih je za 29.386, odnosno za 6,46 posto.
Zagrebačka županija
Zabilježeno je 301.206 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 317.606. Manje ih je za 16.400 stanovnika, odnosno za 5,16 posto.
Osječko-baranjska županija
Zabilježen je 259.481 stanovnik, a 2011. godine bilo ih je 305.032. Manje ih je za 45.551, odnosno za 14,93 posto.
Primorsko-goranska županija
Zabilježeno je 266.503 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 296.195. Manje ih je za 29.692, odnosno za 10,02 posto.
Istarska županija
Zabilježeno je 195.794 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 208.055. Manje ih je za 12.261, odnosno za 5,89 posto.
Vukovarsko-srijemska županija
Zabilježeno je 144.438 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 179.521. Manje ih je za 35.083, odnosno za 19,54 posto.
Varaždinska županija
Zabilježeno je 160.264 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 175.951. Manje ih je za 15.687, odnosno za 8,92 posto.
Sisačko-moslavačka županija
Zabilježeno je 140.549 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 172.439. Manje ih je za 31.890, odnosno za 18,49 posto.
Zadarska županija
Zabilježeno je 160.340 stanovnika, a 2011 godine bilo ih je 170.017. Manje ih je za 9.677, odnosno za 5,69 posto.
Brodsko-posavska županija
Zabilježeno je 130.782 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 158.575. Manje ih je za 27.793, odnosno za 17,53 posto.
Krapinsko-zagorska županija
Zabilježeno je 120.942 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 132.892. Manje ih je za 11.950, odnosno za 8,99 posto.
Karlovačka županija
Zabilježeno je 112.596 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 128.899. Manje ih je za 16.303, odnosno za 12,65 posto.
Ličko-senjska županija
Zabilježeno je 42.893 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 50.927. Manje ih je za 8.034, odnosno za 15,78 posto.
VIDEO DZS na konferenciji govorio o mogućim duplo popisanim osobama
Požeško-slavonska županija
Zabilježeno je 64.420 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 78.034. Manje ih je za 13.614, odnosno za 17,45 posto.
Virovitičko-podravska županija
Zabilježeno je 70.660 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 84.836 . Manje ih je za 14.176, odnosno za 16,71 posto.
Šibensko-kninska županija
Zabilježeno je 96.624 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 109.375. Manje ih je za 12.751, odnosno za 11,66 posto.
Međimurska županija
Zabilježeno je 105.863 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 113.804. Manje ih je za 7.941, odnosno za 6,98 posto.
Koprivničko-križevačka županija
Zabilježeno je 101.661 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 115.584. Manje ih je za 13.923, odnosno za 12,05 posto.
Bjelovarsko-bilogorska županija
Zabilježeno je 102.295 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 119.764. Manje ih je za 17.469, odnosno za 14,59 posto.
Dubrovačko-neretvanska županija
Zabilježeno je 115.862 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 122.568. Manje ih je za 6.706, odnosno za 5,47 posto.
Podaci iz 2011. godine
U 2011., stanovništvo Republike Hrvatske prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9 godina, a žene 43,4 godine) što ga je svrstalo među najstarije nacije Europe. Također, ti su podaci označavali i trend starenja u odnosu na prošle popise.
Od 4,284.889 stanovnika zabilježenih popisom 2011. godine, njih 4.246.313 (99,1%) živjelo je u privatnim kućanstvima, dok je u institucionalnim kućanstvima bilo 38.576 stanovnika (0,9%). Ukupno je bilo 1.520.151 kućanstava, od čega 1.519.038 privatnih kućanstava i 1113 institucionalnih. Prosječno najveća kućanstva imale su Međimurska županija (3,2 osobe), Krapinsko-zagorska (3,1), Varaždinska županija (3,1) i Zagrebačka županija (3,1), a najmanja kućanstva bila su u Primorsko-goranskoj županiji (2,5), Ličko-senjskoj (2,6) i Gradu Zagrebu (2,6).
Popis 2011. godine pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva bio 90,42%, Srba 4,36%, Bošnjaka 0,73%, Talijana 0,42%, Albanaca 0,41%, Roma 0,40%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40%. Prema vjerskoj pripadnosti katolika je bilo 86,28%, pravoslavaca 4,44%, muslimana 1,47%, dok je udio pripadnika ostalih vjerskih skupina pojedinačno bio manji od 1,00%. Nevjernika/ateista bilo je 3,81%, dok se 2,17% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.