Posljednjih godina i odrasle pogađaju tzv. dječje bolesti protiv kojih se većinom cijepimo u djetinjstvu. Prema riječima glavne federalne epidemiologinje doc. dr. Jelene Ravlije, u epidemijama “dječjih bolesti” protiv kojih postoje učinkovita cjepiva, poput rubeole, mumpsa (zaušnjaci) i morbila (ospice) obolijevaju i odrasli, i to najviše u dobnoj skupini od 15 do 19 godina, ali i oni stariji.
Čimbenik rizika
Stručnjaci objašnjavaju da je jedan od čimbenika koji utječe na pojavu bolesti odbijanje cijepljenja djece što povećava rizik od izloženosti zaraznim bolestima, poput malih boginja, zaušnjaka ili pak velikog kašlja. - Definitivno je razlog epidemijskog širenja necijepljenost jer više od dvije trećine oboljelih su necijepljeni, ili nekompletno cijepljeni, tj. nisu primili dvije doze kombiniranog cjepiva protiv te tri bolesti, kazala nam je dr. Ravlija. Stručnjaci također upozoravaju da je cijepljenje i dalje najučinkovitija mjera prevencije protiv zaraznih bolesti. - Trenutačne stope obuhvata cijepljenjem, iako nisu zabrinjavajuće, upozoravaju da ako se nastavi dalji trend opadanja, stvorit će se kritična masa osjetljive populacije, nestat će ‘kolektivni imunitet’ koji sprečava cirkuliranje uzročnika u populaciji te bismo mogli biti suočeni s nekim iskorijenjenim bolestima (dječja paraliza, difterija i dr.), kao i epidemijskim sirenjem zaraznih bolesti i njihovim komplikacijama, kazala je dr. Ravlija. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 95 posto određene kategorije stanovništva treba biti cijepljeno kako bi se izbjegla epidemija.
Stopa cijepljenosti
- Procijenjena stopa se kreće 80 - 85 posto, što znači da iako su izloženi brojnim medijskim dezinformacijama (u prvom redu interneta), agresivnim anticjepivnim aktivnostima, roditelji su dobrim dijelom svjesni da je rizik od cijepljenja daleko manji od rizika obolijevanja i komplikacija koje mogu imati bolesti protiv kojih postoji cjepivo, kazala je dr. Ravlija. Srbijanski epidemiolog dr. Zoran Radovanović najbolje je objasnio taj fenomen za jedan list. - Ako unesete zapaljenu žigicu u gomilu šljunka (analogija su zaražena osoba i otporna populacija), neće se dogoditi ništa. Ako je među kamenčićima neka borova iglica, za trenutak će zaiskriti plamičak, ali ako je šljunak izmiješan s puno grančica, nastat će požar, kazao je dr. Radovanović.