Predsjednica Udruge za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić govori o procesu isplate stare devizne štednje, problemima s kojima se susreću građani, nepoštivanju odluka Europskog suda banaka iz Slovenije i Srbije te otkriva zbog čega se štedišama u Federaciji BiH uskraćuje isplata stare devizne štednje.
Možete li ukratko reći kako se odvija isplata stare devizne štednje građanima čiji je novac ostao “zarobljen” u Ljubljanskoj i Invest banci 90-ih godina?
- Moramo znati kako su u tom procesu tri države - BiH, Slovenija i Srbija. Što se tiče devizne štednje iz BiH, 2009. donesen je zakon prema kojemu je odgovornost za isplatu devizne štednje preuzela BiH, a isplatu vrše njezini entiteti. Isplata se vrši u obveznicama, u pet godina, u ratama koje se preko registra vrijednosnih papira uredno servisiraju. Međutim, problem je što veliki broj štediša uopće nije poslao zahtjev, a razlog tomu je što je u igri bilo puno mešetara koji su varali štediše tako što su im govorili da ne podnose zahtjeve, a oni će im voditi postupke u Strasbourgu i na sudovima. Građani su čekali 10 godina da im se ti tzv. postupci završe, a nisu uopće slali zahtjeve. Sada su ti mešetari uglavnom pobjegli i nestali s te scene. Mi u ovom trenutku ne znamo koliko je do sada u entitetima isplaćeno štednje, ali znamo kako je ostao veliki broj onih koji nisu ništa naplatili, tako da države svake godine produljuju rok dajući po dva mjeseca da se može poslati zahtjev.
Postoji li neki novi rok u ovoj godini?
- Da. Naime, do kraja veljače mogu se podnijeti zahtjevi za štednju koja je položena u Republici Srpskoj, a otprilike za dva mjeseca Vlada FBiH trebala bi objaviti kada će se moći poslati zahtjevi u FBiH. Podsjećam kako u Federaciji imamo određenih problema jer institucije koje vrše verificiranje potraživanja nisu tu istu verifikaciju radile u skladu sa zakonom. Dakle, ljudi su uvedeni u razne postupke u kojima teško mogu ostvariti svoja prava. Prema našem zakonu, oni moraju ići tužbom prema sudu u parničnom postupku u kojem sud treba utvrditi njihovo pravo i tko je dužan vratiti im taj novac. Dakle, mora odlučiti je li to BiH, banka ili FBiH. Budući da je riječ o desetak tisuća takvih slučajeva koje sudovi ne mogu obraditi, naša udruga je pokrenula postupak pred sudom u Sarajevu i zahtijevala da vještak za sva sporna potraživanja izvrši vještačenje o tome je li njihova štednja iskorištena ili ne u postupku privatizacije do 9. ožujka 2001., kada su poništeni certifikati, odnosno da sud jednom utvrđujućom presudom potvrdi njihovo pravo tko im je dužan vratiti štednju. Očekujem da ćemo u ovom sudskom postupku riješiti problem tih deset tisuća ljudi za koje administracija nije poštovala zakon.
Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...