Velika struja cirkulirajućeg zraka nazvana arktički polarni vrtlog potpuno je promijenila smjer i sada se vrti 'unatrag'. Uz vjetrove koji sada pušu na istok, znanstvenici pokušavaju predvidjeti kakav bi to učinak mogao imati na vremenske sustave u nadolazećim mjesecima.
Prije nego počnete zamišljati iznenadni kolaps vremenskih sustava našeg planeta, ovi preokreti nisu toliko neobični. Iako je snaga obrnutih vjetrova privukla pozornost, ovo nije prvi preokret ove godine, piše Science Alert.
Tijekom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi cirkulirajući vjetrovi vrtloga usporavaju i počinju se okretati prema istoku (u smjeru kazaljke na satu oko Arktika). Međutim, preokreti sa zapada na istok tijekom zimskih mjeseci mogu imati značajne utjecaje, a malo ih je tako dramatičnih kao onaj koji smo vidjeli u ožujku 2024. Među prvih je šest najjačih preokreta od 1979., kaže za Spaceweather.com klimatska znanstvenica Amy Butler, prenosi N1.
Kao što je opisala klimatska znanstvenica NOAA-a Rebecca Lindsey, stratosferski događaji ove zime bili su sve samo ne tipični, pružajući “dosta drame” da zaokupe istraživače dok se zrak ne vrati u zapadnu cirkulaciju u sljedećim tjednima.
Polarni vrtlog nalazi se u stratosferi, koja počinje na oko 6 – 20 kilometara iznad površine planeta i doseže otprilike 50 kilometara iznad tla. Dok je većina vremenskih prilika koje doživljavamo karakteristika troposfere ispod nje, ekstremni stratosferski vjetrovi koji pušu brzinom i do 250 km/h drže džep hladnog zraka zarobljenim iznad Sjevernog pola.
Ipak, ponekad atmosferski valovi koji se nazivaju Rossbyjevi valovi guraju prema gore i oslabljuju polarni vrtlog, uzrokujući izlijevanje dijela tog hladnog zraka. Ovo je poznato kao događaj iznenadnog stratosferskog zagrijavanja, a to se dogodilo i ovdje i može dovesti do hladnoće na tlu. Ali – ne uvijek.
Još je rano, u smislu analize posljedica ovog posljednjeg preokreta polarnog vrtloga, ali znanstvenici su već uočili porast razine ozona iznad Arktika. To se događa jer slabiji polarni vrtlog uzrokuje da više ozona teče prema polovima i tamo ostaje, a to je najveći zabilježeni skok ozona na Arktiku za ožujak.
Razine ozona trebale bi se vratiti u normalu kako se polarni vrtlog vraća u svoju uobičajenu vrtnju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, i – barem do sada – nije došlo ni do kakvih velikih promjena vremena. Čini se da jedan od najznačajnijih preokreta polarnog vrtloga u povijesti nije imalo mnogo utjecaja na vremenske prilike.
Ovdje ipak postoji dugoročni pogled na stvari: Kako planet postaje topliji, nije jasno kako bi se polarni vrtlog mogao početi mijenjati.
Sve, od El Niña do pokrivenosti morskim ledom, igra ulogu, a stručnjaci će pažljivo pratiti polarni vrtlog – i sve veće preokrete – u godinama koje dolaze.