- Općenito toplo vrijeme ostaje do oko 7. rujna - napisao je u svom komentaru poznati meteorolog Marko Čubrilo, što znači da ćemo i na početku klimatološke jeseni koja nam je pred vratima barem još neko vrijeme uživati u ljetu. Doduše, proteklih godina miholjsko ljeto se znalo itekako protegnuti pa iako nam godi ta toplina zbog raznih aktivnosti, jasno je da nije ni normalno ni zdravo da godišnja doba ne odrade svoje, a zima u posljednje vrijeme, barem u našem dijelu svijeta, ne odrađuje gotovo ništa. Minusi i snijeg čak su i u planinama postali rijetkost, piše Večernji list BiH.
Prodori hladnoće
Hoće li se ove sezone nešto promijeniti, ne znamo, pa iako su stigle prve dugoročne prognoze u kojima se “sukobljavaju” europski i američki meteorološki modeli, činjenica je da one i nisu previše usklađene kako bi se nešto sa sigurnošću tvrdilo. - Prema prvim modelima, moguće je da će Europa, osobito njezini sjeverni i istočni dijelovi, doživjeti nekoliko značajnih hladnih valova tijekom zime.
U središnjoj i jugoistočnoj Europi očekuje se da će zima biti mješavina hladnih i toplih razdoblja, s mogućnošću povremenih intenzivnih oborina, uključujući snijeg - piše Severe Weather, koji je za prognozu koristio sezonske modele: ECMWF iz Europe i kanadski CanSIPS. Mi bismo mogli imati blagu zimu i povremeno hladnije prodore sa sjevera. Telegram piše da će na vrijeme u Europi utjecati i polarni vrtlozi. - Polarni vrtlozi (eng. Polar Vortex) su snažni, hladni zračni sustavi koji se formiraju nad polarnim područjima, a mogu značajno utjecati na zimske vremenske uvjete u sjevernoj hemisferi. Polarni vrtlozi su velika područja niskog tlaka i hladnog zraka koja se nalaze iznad oba Zemljina pola. Vrtlog se okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, a brzina vjetra je oko 250 kilometara na sat, što je brzina i uragana 5. kategorije. Ovi vrtlozi zadržavaju hladan arktički zrak unutar polarnog područja. Kada su polarni vrtlozi stabilni, hladan zrak ostaje zarobljen na polovima. Međutim, kada oslabe ili se deformiraju, hladni zrak može “pobjeći” prema jugu, donoseći iznimno niske temperature u niže geografske širine - navodi se. Iako je sve stručno napisano, za običan puk sve je i dosta konfuzno. Neovisni meteorolog Zoran Zadro ističe da je prognoza objavljena na temelju starijih modela te da će tek u rujnu biti obuhvaćena cijela zima. - Naravno da će biti snjegova, jačih zahladnjenja i da će zasigurno iduća zima biti hladnija od prošle, možda i značajno. Pustimo prazne priče i nemojmo dopustiti da nas po tko zna koji put snijeg iznenadi u prosincu, siječnju ili veljači - poručio je profesor geografije. Krunoslav Mikec iz DHMZ-a također s oprezom gleda na dugoročne prognoze.
Napomenuo je da dugoročne vremenske prognoze nemaju točnost ni pouzdanost usporedivu s kratkoročnim prognozama. Opće je poznato da, što se dalje u vremenu prognozira, prognoza ima manju pouzdanost. Međutim, postoje stvari zbog kojih vrijedi takva prognoza kad su u pitanju dugoročniji planovi.
Dugoročno planiranje
Primjerice, takve prognoze su ponajprije korisne raznim gospodarskim granama kojima je važno dugoročno planiranje, kao što su energetika, vodoprivreda, poljoprivreda, turizam i slično. Kako god, zimu primjereniju imenu mnogi priželjkuju, a utjecaj hladne La Nine mogao bi doprinijeti tome da nakon dugo vremena govorimo o nižim temperaturama i snijegu ili barem o prodorima takvog vremena na koje smo prilično zaboravili.