Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Milorad Dodik te čelništvo HDZ-a BiH odvojeno su pozdravili rezultate prekjučerašnjeg summita “EU - zapadni Balkan” smatrajući kako predstavlja poticaj za ubrzavanje europskog puta. Nakon koordinacijskog sastanka predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića s vodećim dužnosnicima ove stranke iz državnog Vijeća ministara i Parlamenta BiH održanog videovezom priopćeno je kako zaključci zagrebačkog summita predstavljaju izravnu “potporu Bosni i Hercegovini i regiji”, piše Večernji list BiH. Pri tome su iz HDZ-a BiH iskazali spremnost na provedbu 14 prioriteta koje su u Europskoj komisiji istaknuli u okviru mišljenja upućenog BiH, čije ispunjenje predstavlja preduvjet za stjecanje statusa kandidata.
Ispunjavanje uvjeta
“Dužnosnici su potaknuti na aktivnije zajedničko djelovanje i rješavanje svih 14 zaključaka Europske komisije koje stoje pred BiH, pri ispunjavanju obveza za kroz to nadležna tijela, Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH”, ističe se u priopćenju HDZ-a. Prvo od tih pitanja odnosi se na oblast demokracije i pitanje održavanja izbora u skladu s europskim standardima, provedbom OESS-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i održavanje izbora u Mostaru. Najzahtjevnija je provedba četvrte točke u kojoj se ističe kako je potrebno poboljšati institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu. To će podrazumijevati dogovor glede precizne raspodjele nadležnosti na svim razinama vlasti. Jedan od uvjeta je i uvođenje klauzule koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprječavanja kršenja pravne stečevine Europske unije. Očigledno se osvrćući na odluke Ustavnog suda BiH koje se tiču rješenja otvorenih pitanja, Europska komisija zatražila je reformu Ustavnog suda, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca te da se osigura provedba odluka Ustavnog suda. Jedna od tih presuda je i ona u predmetu Bože Ljubića u kojoj se inzistira na ostvarenju jednakopravnosti naroda prigodom izbora nacionalnih predstavnika triju konstitutivnih naroda BiH, što je pak ranijom presudom Ustavnog suda u predmetu po apelaciji Alije Izetbegovića ocijenjeno kao “natkrovljujući princip” Ustava BiH. U mišljenju je Europska komisija u istu ravan stavila i provedbu odluke Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sejdić - Finci” da bi se i predstavnicima manjina omogućilo kandidiranje i izbor na vodeće pozicije u državi. Europska komisija zatražila je i unaprjeđenje funkcioniranja pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH i sudovima BiH u skladu s europskim standardima te jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući “pranje novca” i terorizam. HDZ je iskazao potporu radnoj skupini unutar Vijeća ministara.
Mehanizam koordinacije
Pozvali su na zaživljavanje rada Mehanizma koordinacije. U tom smislu i Kolegij za integracije EU-a Vijeća ministara jučer je zaključio da “dosljednom primjenom Mehanizma koordinacije, BiH može nastaviti rad na ispunjavanju kriterija za članstvo u EU”. Kolegij za europske integracije zadužio je Povjerenstvo za europske integracije da do 30. lipnja 2020. pripremi metodologiju izrade Programa integriranja BiH u EU, u skladu s načelima odluke o sustavu koordinacije procesa europskih integracija u BiH te da je dostavi Kolegiju za europske integracije na razmatranje. U cilju ubrzanja procesa pristupa BiH Europskoj uniji zatraženo je da se do 15. lipnja pripremi akcijski plan za realizaciju ključnih prioriteta iz mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Europskoj uniji. •