Financiranje, odnosno sufinanciranje zahtjevnih infrastrukturnih projekata, posebice u području cestogradnje, potpora poljoprivrednom razvoju i unaprjeđenju zdravstvenog sustava i socijalne zaštite, modernizacija i digitalizacija javnih usluga - u ovom trenutku u BiH se realiziraju ili se tek trebaju realizirati strateški važni procesi iza kojih stoje financijska sredstva međunarodnih financijskih institucija, a koja moraju i dalje, krizama unatoč, ostati neupitna, piše Večernji list BiH.
Pozivi na dogovor
Već je od ranije poznato kako je u pogledu ratifikacije određenih grantova često na sceni situacija u kojoj su sredstva blokirana kao rezultat neslaganja entiteta i članova Predsjedništva, a na kraju ispaštaju žitelji zemlje. No, hrvatski politički predstavnici u vlasti, poglavito na državnoj razini, jasni su u nastojanjima da se održi fokus međunarodnih financijskih institucija na BiH, njezinim projektima i potrebama te konstantno pozivaju na dijalog te dogovor kada je riječ o unutarpolitičkim akterima. Svjesni su kako je dobro političko ozračje ključan preduvjet za realizaciju svakog iole ozbiljnijeg projekta ekonomske prirode, ali i za privlačenje većih iznosa iz sve izdašnijih izvora financiranja.
Jedna od institucija koja je i najizdašnija kada je riječ o pomoći BiH je Svjetska banka, koja će kao novi okvir partnerstva Grupacije Svjetske banke s BiH za razdoblje od 2023. do 2027. pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu održivog oporavka od utjecaja pandemije, kao i za reforme kojima se podržava otvaranje radnih mjesta i zelenija, inkluzivnija ekonomija.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto razgovarala je nedavno sa šefom Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopherom Sheldonom o nastavku realizacije zajedničkih projekata u BiH te je tom prilikom zahvalila na dosadašnjoj potpori i ulaganjima Svjetske banke u BiH, a posebno za razdoblje obnove kada je Svjetska banka imala značajnu ulogu u vraćanju osnovne infrastrukture i usluga, stvaranju uvjeta za održivi povratak izbjeglica i raseljenih osoba te društveni rast i zapošljavanje. Sada slijedi ova faza podrške u kojoj će fokus biti na ekonomskom jačanju, pri čemu je nužno održati fokus na projektnim idejama. Sugovornici su razgovarali o dinamici realizacije aktualnih projekata u Bosni i Hercegovini koji su usmjereni na jačanje privatnog sektora i koji vode rastu i zapošljavanju, jačanju institucija i uprave te reformi javnog sektora i mjerama usmjerenim na ublažavanje posljedica globalne ekonomske krize. Riječ je o projektima značajnim za stanovništvo Bosne i Hercegovine jer se odnose na rješavanje mnogobrojnih problema lokalnih zajednica, ali i na velike infrastrukturne projekte. Predsjedateljica je izrazila očekivanje da će suradnja sa Svjetskom bankom dovesti do dobrih rezultata i novih ulaganja u razdoblju koje je pred nama.
Svjetska banka, ali i EBRD te Europska investicijska banka (EIB) značajni su partneri u realizaciji infrastrukturnih projekata u BiH.
V. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić nedavno je u razgovoru za Večernji list naglasio kako je podrška EBRD-a, Europske investicijske banke (EIB), kao i Svjetske banke jasna i neupitna, a dokaz je i niz sastanaka te razgovora o temi financiranja i podrške daljnjem ubrzanju dinamike gradnje koridora. Lasić je poručio kako su Autoceste Federacije krenule obnovljenom energijom u tom smjeru, kazavši kako su detektirali i riješili određene stvari u tom procesu, nakon čega je mogla uslijediti i nova dinamika. Potvrdivši kako su međunarodne financijske institucije spremne pratiti i podržavati Federaciju, Lasić je objasnio i očekivanja za iduće razdoblje kada je riječ o ugovaranju važnih dionica, poput tunela Prenj, dionice Mostar sjever - Mostar jug, tunela Kvanj, dionice od Zenice do Poprikuša...
Nužno ubrzanje
A koliko je političko ozračje u državi važno kada govorimo o dinamici pomoći, poglavito Europske unije, svjedoče i nedavne situacije u kojima je došlo do blokade realizacije sredstava za određene projekte. Također, treba uputiti i na izjavu koju su za Večernji list nedavno dali iz Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini kada su upozorili da, nažalost, zbog dugih administrativnih procedura i lošeg upravljanja Bosna i Hercegovina ne može pravodobno iskoristiti prilike koje su joj na raspolaganju. Pozvali su pritom na pojednostavljene procedura za potpisivanje i ratifikaciju financijskih sporazuma i osiguranje da se tekući i budući projekti nesmetano provode, jasno potvrdivši i kako EU i države članice ostaju najznačajniji partner, investitor i donator Bosne i Hercegovine, podržavajući brojne infrastrukturne i razvojne projekte diljem zemlje. Usko vezana tematiku uz političko ozračje odnosi se i na korištenje sredstava iz IPA III pretpristupnog mehanizma koji kao preduvjet ima zrelost predloženih projektnih ideja. BiH je, isto tako, korisnica pomoći pružene kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), a koji se također financira kroz IPA III, a predstavlja izvrsnu priliku za dobivanje značajnih iznosa kojima se može poboljšati ekonomska slika zemlje, a u konačnici ojačati i životni standard žitelja zemlje koja ima aspiracije postati punopravna članica EU-a.