Nefunkcionalnost državne vlasti u BiH ogleda se na svakom koraku, i to već godinama, piše Večernji list BiH. Čak se i tehničke stvari koje se uspiju “završiti” smatraju uspjehom, a oko bitnih pitanja nitko ozbiljan i ne očekuje dogovor u ovakvoj konstelaciji odnosa.
Politika sukoba
Ono što možda i više zabrinjava nespremnost je na dogovor i potenciranje sukoba na pitanjima koja utječu na svakodnevni život građana. Jedan od nedavnih primjera, ali, nažalost, ne i jedini dogodio se na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH kada se predstavnici vodeće bošnjačke i srpske stranke nisu uspjeli dogovoriti o izmjenama dvaju zakona. Iz Stranke demokratske akcije, koja je i predložila izmjene Zakona o javnim nabavama i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, tvrde kako bi izmjene zakona olakšale i ubrzale nabavu cjepiva protiv koronavirusa, dok iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) navode kako za tim nema potrebe. Čak tvrde da se iza svega krije namjera uspostave državnog ministarstva zdravstva, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo. I ovakvih primjera sve je više. I druga pitanja koja se tiču borbe protiv koronavirusa i posljedica pandemije zakomplicirana su političkim prepucavanjem SDA i SNSD-a. Zajednička nabava cjepiva, kao i medicinske opreme ranije, pretvarala se u političku trakavicu. Čak su i pošiljke pomoći, humanitarnog karaktera, problematizirane, a malo je nedostajalo pa da isto završi i srbijanska donacija cjepiva. Tako je i s odobravanjem kreditnih aranžmana na državnoj razini. Nerijetko se otvoreno uvjetuju ovakva odobravanja. Baš kao i veliki infrastrukturni projekti. Jedan od njih je i koridor Vc, čija izgradnja kroz dva entiteta uopće nije usklađena, ni vremenski ni bilo kako drukčije. Slično je i s drugim cestovnim projektima koje entiteti zasebno kreiraju i realiziraju. Tamo gdje je konsenzus ipak neminovan, nema ga. Riječ je o trasi buduće autoceste Sarajevo - Beograd. Bošnjačka i srpska strana u BiH imaju različite prioritete kuda bi ta cesta trebala prolaziti. Politika sukoba, a ne dogovora za rezultat ima i nepostojanje državnog zakona o plinu, kao i potpuno suprotstavljene stavove kada je u pitanju izgradnja plinovodne mreže u BiH. Dok se u Federaciji BiH forsira izgradnja Južne interkonekcije, plinovodnog sustava koji bi veći dio BiH povezao s plinovodnom mrežom susjedne Republike Hrvatske i osigurao alternativni izvor opskrbe plinom, Republika Srpska isključivo je zainteresirana za Turski tok, odnosno vezu s plinovodom iz Srbije.
Prijenos ovlasti
Bošnjačko-srpski politički sraz razlog je i što BiH još uvijek nema realiziran kreditni sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), o kojem ovisi stabilnost entitetskih proračuna. I nedavni razgovori opet nisu polučili rezultate. Opet se vodi politički rat oko navodnog prijenosa ovlasti između države i entiteta, a rezultat su negativne posljedice na cijelu zemlju. Da se samo daju povodi za sukobe kako bi se održavalo usijano političko ozračje, pokazuje i sporo ispunjavanje 14 prioriteta koje je Europska unija postavila BiH na njezinu europskom putu. Mnogi od tih prioriteta uključuju tek malo političkog pragmatizma, što je beznačajno u odnosu na korist koju od ubrzanja europskog puta ima cijela BiH. Nastavi li se ovakvo nepotrebno političko iscrpljivanje i u idućim mjesecima, izvjesno je kako će i 2021. biti izgubljena za bilo kakav napredak u BiH. A kao što se vidi, mnogi postavljeni rokovi se približavaju. Stvoriti problem mnogo je lakše nego riješiti ga, a to nam politika u BiH konstantno dokazuje.