Zastupnički dom Parlamenta FBiH razmatrat će u srijedu Informaciju u vezi sa stanjem u oblasti poljoprivrede u FBiH i tzv. „Zeleni izvještaj“. Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić u razgovoru za Fenu ističe da je poljoprivreda bitan sektor gospodarstva u Federaciji BiH.
- Više od 30 posto domaćinstava u ovom entitetu bavi se poljoprivredom kao osnovnom ili dodatnom djelatnošću. Dakle svako treće domaćinstvo od poljoprivrede stiče neku vrstu prihoda. Vrijednost uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda je jako visoka u odnosu na ukupan BDP. Istovremeno, imamo ogroman trgovinski deficit. Duplo više poljoprivrednih proizvoda uvozimo nego izvozimo. Naša poljoprivreda jednostavno nije konkurentna, a moramo imati na umu da konkurencija u poljoprivredi postaje sve veća kako napreduje proces približavanja BiH Europskoj uniji.
Glavni razlog takvog stanja su nedovoljna ulaganja. Federacija BiH za poljoprivredu izdvaja na godišnjoj razini oko 65 milijuna KM. Do toga trebamo dodati još ulaganja županija. U 2015. bilo je to sveukupno 15 milijuna KM, dakle znatno manje nego u ranijem razdoblju, kad je poljoprivreda dobivala iz županijskih proračuna po 20 milijuna KM godišnje. Ovo su zaista mali iznosi. U regiji samo Albanija ulaže manje od nas. Države EU ulažu u poljoprivredu čak devet puta više. Nepovoljna je i struktura ulaganja. Većina novca namijenjena je za tržišne intervencije kroz direktna plaćanja, odnosno poticaje. Godinama smo nedovoljno ulagali u promjene u strukturi poljoprivredne proizvodnje, dakle u povećanje konkurentnosti naše poljoprivrede na regionalnom, pa i europskom tržištu – naglašava Dedić.
Ovo ministarstvo je u prošlom mandatu bilo predmet brojnih afera. Na pitanje kakvo je stanje zatekao i kakve su, prema Izvješću, greške pravljene u proteklom razdoblju, ministar Dedić kaže da ga je na ministarskoj poziciji „dočekalo“ oko 50 milijuna KM duga, od čega čak 25 milijuna dugova po osnovu neisplaćenih poticaja za proizvodnje.
-Prioritet je bio smanjivanje upravo tog djela duga, jer nedostatak tih sredstava ugrozio bi opstanak brojnih gazdinstava i uveo nesigurnost među poljoprivrednike. Do danas ukupna dugovanja smanjena su na nepunih 30 milijuna KM, a proces kontrola i naknadnih provjera pokazao je veliki broj nepravilnosti. Nedostajalo nam je i kvalitetnog zakonodavstva, strateških i programskih dokumenata. Od 2011. nije bila usvojena srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora prema kojoj bi se provodila poljoprivredna politika, što je onemogućavalo efikasno upravljanje poljoprivredom. Zbog nedostatka Strateškog plana Ruralnog razvoja i IPARD struktura svake godine gubili smo 50-60 milijuna KM iz pretpristupnih fondova EU. Ta sredstva mogla su biti iskorištena upravo za strukturne mjere i prijeko nam potrebno povećavanje konkurentnosti bh. poljoprivrede – ističe.
Govoreći o takozvanim strukturnim mjerama ministar Dedić pojašnjava da bh. poljoprivreda ima izuzetno nepovoljnu strukturu. Posjedi naših poljoprivrednika su mali. Dok je kod nas prosjek ispod tri hektara, u EU je to više od 14 hektara. Nepovoljna je i struktura proizvodnje. Pretežno proizvodimo žito, a nedovoljno voća i povrća, iako upravo u ovom segmentu proizvodnje imamo najveći potencijal.
- Ne ulaže se u tehnologiju, u stalna sredstva kao što su moderni štalski objekti, skladišta, mehanizaciju. Nema dovoljno javnih usluga poput laboratorija, savjetodavnih i inspekcijskih službi, gazdinstva nisu specijalizirana za određene tipove proizvodnje što smanjuje njihovu produktivnost. Nedostaje i marketinškog znanja, neophodnog ako želimo povećati interes za naše proizvode i njihovu prepoznatljivost u svijetu. Nedostatak ulaganja u „logistiku” čuvanja, dorade i prerade doveo je do ogromnog nesrazmjera između proizvodnje, skladišnih i prerađivačkih kapaciteta.
Drugim riječima, nemamo gdje čuvati i prerađivati ono što proizvedemo, pa sve moramo prodati odmah. Poljoprivrednici da se riješe svojih proizvoda što brže prinuđeni su da ih prodaju po niskim cijenama, a prihodi su im dovoljni jedino za opstanak, ali ne i za razvoj. Upravo zbog tog nedostatka ono što ne bude prodato odmah propada, a mi nakon sezona berbe moramo uvoziti čak i one vrste voća i povrća koje sami uspješno uzgajamo. Zato je, između ostalih, poljoprivreda postala generator trgovinskog deficita – kaže ministar.
Usprkos tome, ističe da bh. poljoprivreda ima potencijala. Strategija povećanja konkurentnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance u poljoprivredi Federacije BiH, usvojena početkom 2015. godine, prepoznaje tri oblasti u kojima postoje uvjeti za postizanje konkurentnosti: mlijeko i mliječni proizvodi, povrće, voće.
-U slučaju navedenih proizvoda neke od naših strukturnih nedostataka, naprimjer mali posjedi, ne predstavljaju ograničenje. Veliki je i angažman radne snage pa rast njihove proizvodnje stvara i nova radna mjesta. I mlijeko i voće i povrće su kod nas veoma kvalitetni. Već sad smo deseti proizvođač maline u svijetu i petnaesti proizvođač šljive. Voće i povrće se kod nas uzgaja u tri takozvane agroekološke zone pa proizvodi ne sazrijevaju u isto vrijeme. To donekle smanjuje troškove skladištenja i čuvanja. Veliku šansu imamo i u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina itd.
Povoljan je i naš položaj u odnosu na glavna tržišta kao što su Austrija, Njemačka, Švicarska. Opet nema potrebe za skladištenjem proizvoda, jer dovoljan je samo jedan dan prijevoza kamionom. Prije nekoliko dana odobren nam je i prijevoz mesa kopnenim putem preko teritorija Europske unije, a ova pogodnost posebno će se odraziti na izvoz mesa u Tursku, Rusiju i druge zemlje. Imamo i mogućnost razvoja zrakoplovnog kargo prijevoza iz zračne luke u Tuzli - naglašava.
Odgovarajući na pitanje što trebamo uraditi da iskoristimo taj potencijal, ministar Dedić naglašava da su potrebne temeljite strukturne reforme da povećamo konkurentnost naše poljoprivrede.
-Prije svega, potrebna su veća izdvajanja. Proračunska sredstva kojima trenutno raspolažemo su nedovoljna i moraju biti povećana. Što prije moramo sanirati dugove Ministarstva koje svake godine „pojedu“ dio proračuna. Moramo iskoristiti i druge, osim proračunskih mogućnosti financiranja poljoprivrede. Planiramo otvoriti povoljne kreditne linije putem komercijalnih banaka, putem Razvojne banke FBiH i drugih financijskih institucija. Govorio sam već o fondovima EU koji su namijenjeni za investicije u strukturne mjere. Taj novac je nadohvat ruke. Vlada Federacije BiH inicirala je donošenje strateškog plana Ruralnog razvoja na razini BiH i uspostavu IPARD strukture u BiH da možemo koristiti sredstva IPA i EU fonda za ruralni razvoj.
Kao što sam već rekao Ministarstvo se godinama bavilo uglavnom tržišnim intervencijama kroz izravna plaćanja. Nije bilo investicija u ruralni razvoj: u infrastrukturu, opremu i mehanizaciju, u marketing, u agrookolišne mjere kao što su organska proizvodnja, ublažavanje klimatskih promjena, zaštita okoliša, u razvoj poduzetništva, navodnjavanje zemljišta. Usprkos tome što moramo sanirati dug poljoprivrednicima iz prethodnog mandata u ovoj godini planiramo investirati sredstva za strukturne mjere, a projektom IFAD VI već je osigurano 27 milijuna KM. Do 2019. ukupne investicije kroz svoja i kreditna sredstva planiramo povećati na 70 milijuna. Promjene čekaju i čitavu prehrambenu industriju i cjelokupni razvoj sela. Mislim da nismo ni svjesni koliko mogućnosti razvoja pruža naša poljoprivreda i da, uz malo više vizije, možemo od nje napraviti jedan od bitnih faktora povećanja zaposlenosti i gospodarskog rasta Federacije – kaže u razgovoru za Fenu ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudin Dedić.