Povećanje ukupnog iznosa sredstava za poljoprivredu ključni je uvjet za unapređenje stanja u ovom području, kao i za podizanje konkurentnosti proizvođača na sve zahtjevnijem tržištu, poruka je koju ovih dana upućuju poljoprivrednici, a pritom je Udruga poljoprivrednika FBiH od federalne Vlade zatražila da se u proračunu za iduću godinu značajno povećaju iznosi za poljoprivredu, i to najmanje u iznosu od 150 milijuna KM, piše Večernji list BiH.
Zahtjevi
- Nadamo se da će naš zahtjev biti uvažen jer u protivnom će se dogoditi da će se veliki broj proizvodnji ugasiti. Gašenjem proizvodnji ostalo bi se i bez ovo malo domaćega što imamo, došlo bi do gašenja velikog broja tvrtki i obrta koji zapošljavaju ogroman broj radnika. Zahtijevamo da se sačuva domaću poljoprivrednu proizvodnju i radna mjesta koja se mogu udvostručiti - poručili su iz Udruge poljoprivrednika Federacije.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH, kaže u razgovoru za Večernji list kako su se na taj potez odlučili svjesni iznimno teške situacije u kojoj se nalaze poljoprivrednici, a koji su pogođeni nizom kriza, među ostalima, i velikom sušom koja je dodatno načela kapacitete. Ove godine bilo je 87 milijuna KM za poljoprivredu, no, ističe Bićo, to nije ni blizu dovoljno s obzirom na situaciju na tržištu, kao i situaciju u poljoprivredi, a ova je godina, naglasio je, donijela niz problema u poljoprivrednoj proizvodnji.
- Ove su godine havariju prouzročili i velika suša, kasni mrazovi, a onda i poskupljenja sjemenskog materijala, gnojiva i goriva. Poljoprivreda je u potpunom kolapsu - konstatirao je. S obzirom na to da je ovo vrijeme planiranja i usvajanja proračuna, poljoprivrednici su odlučili iznijeti zahtjeve pred federalne vlasti kako bi se koliko-toliko ublažile posljedice negativnih kretanja na tržištu, uz povećanje konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje. Stoga je i formiran spomenuti zahtjev od 150 milijuna KM koji će, nadaju se poljoprivrednici, biti prihvaćen.
- Nećemo odustati od toga, to je minimalan iznos koji treba izdvojiti - poručio je Bićo. U kontekstu povećanja konkurentnosti, nje nema bez jačanja tehničko-tehnološke opremljenosti domaćih poljoprivrednih proizvođača, a sve u cilju jačanja primarne proizvodnje, ali i svih onih drugih elemenata koji trebaju voditi boljoj zastupljenosti i snazi domaćih proizvoda u utrci s onima uvoznim. Bićo stoga ističe kako je nužno u planiranju budućih izdvajanja voditi računa o ulaganjima, odnosno kapitalnim investicijama, uz napomenu kako profita ne može biti bez pomoći države.
Modernizacija
A pomoć je potrebna i kad je riječ o sjemenskim materijalima, posebice s obzirom na činjenicu da BiH nema vlastitu proizvodnju, pa iako postoji proizvodnja koncentrirane hrane, ona se zasniva na uvoznim komponentama. Kako učiniti domaću proizvodnju konkurentnijom, pitanje je oko kojega se vode rasprave, a ključ rješenja krije se u investicijama, odnosno modernizaciji proizvodnog procesa koji će dovesti do povećanja produktivnosti i učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i prerade u svrhu stvaranja dodatne vrijednosti, a samim tim i povećanja konkurentnosti domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu.
Stručnjaci su stava da je nužno raditi na otvaranju razvojno-resursnih centara koji bi se prijavili za sredstva različitih međunarodnih organizacija i fondova, a istodobno nudili i različite vrste pomoći domaćim proizvođačima u svladavanju niza izazova s kojima se suočavaju.