Mnogo ozbiljniji problem, koji nesvjesno (ili svjesno) potiskujemo, ima nesumnjivo veću razornu moć nego pandemija koronavirusa. Polovina stanovništva BiH je emigrirala, a taj trend će se vjerojatno nastaviti, stoji u dokumentu Svjetske banke u BiH “Ažurirana sustavna dijagnostika zemlje”, piše Večernji list BiH.
Najveća emigracija u regiji
“Ljudi u BiH veoma su talentirani, poduzetni i vrijedni radnici i kao takvi predstavljaju najznačajniji resurs zemlje. Nažalost, taj potencijal često se realizira izvan zemlje s obzirom na to da polovina njih već živi vani, a emigracija se i dalje nastavlja”, upozorava spomenuto izvješće. Kako stvari stoje, barem prema objavljenom dokumentu, budućnost nam i nije tako svijetla. Naime, kako se navodi, ne postoji jednostavno rješenje za zaustavljanje toka emigracije. Sve dok ljudi u BiH osjećaju da im zemlja ne omogućava odgovarajuće prilike i kvalitetan život, emigracije će se nastaviti. Emigracija je najprisutnija među mladim stanovništvom radnoaktivne dobi.
“Emigracija iz BiH najveća je u regiji. Među onima koji su napustili BiH u 2018., 30% činile su osobe između 18 i 35 godina. Najviše je emigranata s dvaju krajeva spektra obrazovanja – nisko i visokoobrazovani. Slabije obrazovani često posjeduju zanatske vještine, građevinari, mehaničari, električari, i oni odlaze u tako velikom broju da se njihov nedostatak već osjeća”, stoji u izvješću.
Mnogi visokoobrazovani odlaze odmah nakon završetka fakulteta, ali odlaze i stručnjaci s iskustvom – osobito medicinsko osoblje. Trenutačno većina emigranata ide u Europu. Samo u 2016. godini 80.000 građana iz BiH dobilo je radne dozvole u zemljama EU-a. U Njemačkoj i Austriji ima više od 436.000 državljana BiH. Ima ih dosta i u susjednim zemljama – RH, Sloveniji i Srbiji.
Utjecaj iseljavanja na BiH
Iseljavanje je dovelo do toga da stanovništvo koje ostaje u zemlji ubrzano stari.
“Od 2015. BiH ima više stanovnika dobi iznad 65 godina nego ispod 15. Predviđa se da će doći do pogoršanja tog trenda s obzirom na to da se broj novorođenih smanjuje. Broj novorođenih prepolovio se od kraja rata, a stopa fertiliteta iznosi 1,39 i kao takva najniža je u regiji i jedna od deset najnižih u svijetu. Na nisku stopu fertiliteta nadovezuje se velika stopa emigracije mladih, za koje je najveća vjerojatnost da će imati djecu. To ima značajne posljedice na tržište rada jer će sve manji broj ljudi radnoaktivne dobi morati uzdržavati sve veći broj umirovljenika”, stoji u izvješću.
Slično tome, prisutan je utjecaj i na javnu potrošnju (više za zdravstvo, manje za obrazovanje) i javne usluge (više cjeloživotno učenje i zdravstvena zaštita starih, manje zdravstvena zaštita djece i osnovno obrazovanje). Rapidna emigracija mogla bi negativno utjecati na radnu snagu, a s obzirom na to da su emigranti relativno kvalificiraniji radnici, može dalje smanjiti produktivnost, koja je ionako niska.•