Svjetska zdravstvena organizacija BiH je klasificirala kao zemlju koja ima visoki rizik od pušenja. Kada je riječ o odrasloj populaciji, spadamo u države koje imaju visoku prevalencu (postotak) pušača. Otkrila je to za Faktor prof.dr.sci. med. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove pri Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.
– Prema rezultatima Studije o stanju zdravlja stanovništva FBiH, koju je 2012. Uradio Zavod, pušenje je još uvijek vodeća bolest ovisnosti stanovništva u ovom entitetu. Među stalnim pušačima je 44,1 posto odraslih ispitanika, od čega 56,3 muškaraca i 31,6 posto žena. To u prijevodu znači da nam skoro polovina odraslog stanovništva stalno puši, od čega više od polovine muškarci, a nešto manje od trećine žene – ističe Ramić-Čatak.
U Zavodu otkrivaju kako je tijekom 2015. rađeno još jedno istraživanje kojim je utvrđen blagi pad broja pušača. Na ohrabrujućim podacima, prije svega, može se zahvaliti povećanju cijene cigareta, što se pokazalo kao dobra međunarodna praksa.
– Na putu prema Europskoj uniji moramo slijediti ono što direktive ove zajednice predviđaju zemljama u kojoj će dinamici harmonizirati politiku cijena i akciza. Imamo Zakon o akcizama na državnoj razini koji se mijenjao više puta. Posljednje izmjene pretrpio je u siječnju, kada je povećan porez na duhanske proizvode. Spadamo u zemlje koje dosta dobro sustižu, imajući u vidu stupanj razvoja ekonomije, postotak akcize u odnosu na duhanske proizvode. Ono što je problem jeste što još uvijek ne spadamo u zemlje koje od tog novca, a radi se o milijunima KM, ne usmjeravaju barem jednu marku u zdravstveni sektor. Dogurali smo do državne razine odluku da se iz sredstava Uprave za neizravno oporezivanje, od prikupljenog novca, nešto usmjeri u zdravstveni sektor. Dobili smo podršku oba entitetska ministra zdravstva. Međutim, na nekoj od posljednjih sjednica Vijeća ministara to je stavljeno na razmatranje, zato što su tražili da, prije usmjeravanja novca, entitetska ministarstva daju jasan plan strateškog razvoja zdravstvenog sektora, objašnjava.
Ramić-Čatak je nemalo iznenađena ovakvim stavom, jer su strateška opredjeljenja ministarstva jasna i nisu se, kako kaže, mijenjala tijekom njenih 22 godine rada u zdravstvenom sektoru.
– U svakom dokumentu piše da jačamo prevenciju i nadzor nad faktorima rizika i promociju zdravlja. Ako smo svjesni da ozbiljne intersektorijalne tvrtke promocije zdravlja koštaju, da rad s medijima košta, da tvrtka ne podrazumijeva rad samo s medijima, nego i intersektorijalne kampanje u zajednici, od vrtića, preko školskih ustanova svih razina, do radnih mjesta, onda bi nam sve trebalo biti jasno.
Kako primjer navodi Srbiju koja je to uradila tako što se iz svake kutije cigareta izdvajao tzv. “duhanski dinar” i odlazio na račun ministarstva zdravstva.
– Skupili su milijune eura koje su onda raspoređivali. I mi to isto tako možemo uraditi, pa od tog novca pomoći bolnicama, kupiti lijekove, opremu, aparate… Znači, nađe se način da se zadovolje sve razine zdravstvene zaštite – kaže Ramić-Čatak.
U zdravstvenom sektoru polažu velike nade u promjenu zakonodavstva tokom ove godine. U oba entiteta radne grupe, koje su imenovala ministarstva zdravstva, uveliko rade na pripremi novog zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina.
– Rok završetka je kraj lipnja, a onda bi se početkom rujna trebao naći u parlamentarnoj proceduri. Ono što priželjkujemo i očekujemo jeste podrška javnosti za odredbu kojom želimo zabraniti pušenje u zatvorenim javnim prostorima. Znam da u nekim sektorima postoje oni koji navijaju za to da se napravi rješenje tipa omogućavanja pušačke prostorije. Osobno sam protiv toga, poznavajući mentalitet našeg čovjeka. Kad na čelu ustanove nemate dovoljno jakog lidera, onda se jedna pušačka prostorija pretvori u njih deset, a onda nismo ništa napravili. Jednom kad stupi na snagu, u njegovo provođenje morat će se uključiti sve razine. Prije svega, trebat će se pojačati inspekcijski nadzor, a kazne za prekršitelje će biti visoke – kazala je Ramić-Čatak.
U rješavanju problema kontrole duhana Turska je postala “regionalna pozitivna priča”.
– S posvećenim ministrom zdravstva, uloženim sredstvima u sustav, a to je mreža inspektora na terenu, koji su 24 sata tabletima uvezani s informacijskim sustavom, s infotelefonima putem kojih građani mogu sami prijaviti kršenje zabrane pušenja u zatvorenom javnom prostoru. Oni su sustavno riješili usluge odvikavanja od pušenja i povećali cijene duhanskih proizvoda. Rezultat toga je da smo nekada na svakom koraku mogli čuti “Puši kao Turčin”, a danas “Ne puši kao Turčin” – naglasila je Ramić-Čatak.
Jedan od problema današnjice je i pasivno pušenje.
– U zemljama Europske unije uveliko se rade analize briseva zavjesa, podova, namještaja, odjeće, koji, nakon boravka u prostorima gdje su ljudi pušili, otpuštaju metabolite nikotina i kao takve kancerogene tvari. Nikakvi ventilacijski mehanizmi ne pružaju zaštitu. Problem ne možemo riješiti tako što ćemo provjetriti prostoriju u kojoj je boravio pušač. Otrovi i kancerogene tvari ostaju na svim površinama – ističe Ramić-Čatak.