Ako se usvoje preporuke meteorologa Željka Majstorovića stanovnici BiH bi večeras mogli posljednji put pomjeriti kazaljke na satu. Međutim, u tom slučaju u ljetnom razdoblju vremenski neće biti usklađeni sa svojim susjedima u Europi, piše Večernji list BiH.
Naime, Europska komisija odlučila je poslušati volju građana i u proceduru poslala prijedlog za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata, s tim da bi se odluka hoće li se zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena prepustila državama članicama.
Države članice trebale bi do travnja 2019. godine odlučiti koje će računanje vremena trajno primjenjivati. Posljednje obvezno pomicanje sata bit će 31. ožujka 2019., što znači da će Europa ostati na ljetnom računanju vremena. Ipak, zemlje koje se odluče zadržati zimsko računanje vremena, mogle bi napraviti pomjeranje kazaljki još jednom, odnosno 27. listopada 2019. godine. Jedan od najpoznatijih bh. meteorologa Željko Majstorović ističe kako je sama podjela na ljetno i zimsko računanje vremena izgubila svoju primarnu svrhu.
“Pokazalo se u praksi da pomjeranje kazaljki sata nema puno učinka. Prije svega to se trebalo raditi u ekonomske svrhe kako bi se bolje iskoristili ljetni dani za rad. S druge strane, očigledni su negativni medicinski učinci pomjeranja, kao što je u prvom redu pojava stresa kod ljudi, tako da je dosta diskutabilno je li ova praksa donijela više koristi ili štete”, kazao je Majstorović. Na pitanje koje bi računanje trebalo zadržati ljetno ili zimsko, Majstorović je odlučan.
“Zimsko računanje vremena je ono pravo koje je bilo i prije uvođenja promjena, tj. ono je kompatibilno sunčanom satu. Točnije, podne je onda kada je Sunce u zenitu, a trajanje dana ovisi o kretanju Sunca. Ako mene netko pita, trebalo bi zimsko računanje stalno ostati u upotrebi”, rekao je on. Za razliku od Majstorovića koji smatra da se treba zadržati zimsko računanje vremena, velik broj poduzetnika, ali i vodstva europskih zemalja želi zadržati ljetno računanje vremena. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ipak, konačna odluka o tome koje će računanje vremena biti zadržano i hoće li uopće doći do ukidanja ove prakse ovisit će o Vijeću ministara BiH i parlamentima. Inače, odluci Europske komisije o ukidanju polugodišnjeg pomicanja sata, prethodila je anketa u kojoj je sudjelovalo rekordnih 4,6 milijuna ljudi te se većina izjasnila protiv pomicanja kazaljki.
(Marija Medić Bošnjak)•
Sudske vlasti Saudijske Arabije priznale su pripremu ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggia i najavile da će se istraga nastaviti. No, ubojstvo će još više utjecati na usporavanje projekta “Vizija 2030.”, koje je idejni začetnik prijestolonasljednik Mohammed Bin Salman, zvani MbS. Glavna naftna tvrtka Aramco, pravi bankomat za kraljevsku obitelj Saud, po kojoj je i nazvana zemlja, trebala je biti središte provedbe Vizije. MbS je mlad, kao i većina saudijskih stanovnika, poznat po snažnim odlukama i mjerama, ali ne može prekinuti s prošlošću. Vlada princa Salmana najagresivnija je i najautoritarnija od 1932. Bombe bačene na Jemen, blokada Katara, poluembargo Kanadi jer je osudila kršenje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji... Bilo je uhićenja, ljudi zatvorenih u hotelu Ritz Carlton pa, istina, puštenih, odnosno Saudijaca koji nisu htjeli ulagati u MbS-ovu viziju razvitka do 2030. Namjeravao je Aramco staviti na burzu i prikupiti najmanje 100 milijardi dolara stranog ulaganja i prodajom oko 5% dionica tvrtke koja navodno vrijedi 100 tisuća milijardi dolara, ali MbS to nije do sada učinio, a na pitanje zašto, odgovara grubo kako nije bitno hoće li to učiniti do konca 2018. Neki promatrači u tome neuspjehu vide i početak pada mladog princa Salmana.
Američki predsjednik Donald Trump ne isključuje da MbS stoji iza smrti novinara Khashoggija koji je, pišući za Washington Post, kritizirao saudijsku vlast zbog napada na Jemen. Europski parlament rezolucijom traži od članica EU uvođenje embarga na prodaju oružja Rijadu. I to nije prvi put da Europarlament traži embargo protiv Saudijske Arabije. Tražili su ga i 4. listopada zbog saudijskog napada na Jemen te lani u studenome. Saudijska Arabija je 2015. imala rekordan deficit (98 milijardi dolara) i treba ekonomske reforme. Ostvarenjem “Vizije 2030.” htjelo se smanjiti ovisnost o nafti i dovesti zemlju među 15 najvažnijih ekonomija svijeta (sada je 19.). Do 2020. bi 52% stanovništva trebalo imati stan u vlasništvu, a sada ih ima 47% (u Hrvatskoj 89% građana ima stan ili kuću), omogućiti veću zaposlenost žena, povećati udjel privatnog sektora u BNP... Vizija je sada zamagljena ubojstvom novinara.•