U Bosni i Hercegovini apsolutno više nema nikakvih ograničenja i ljudi se ponašaju kao da korone gotovo nikada nije ni bilo, što nam se zaista može obiti o glavu, upozorio je u razgovoru za Anadoliju prim. dr. Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti KB Zenica i član Upravnog odbora Asocijacije infektologa BiH.
Kaže kako je upravo to razlog što je posljednjih dana zauzet sastancima, kako bi se hitno učinilo nešto da se spriječi pogoršanje stanja kada je u pitanju moguće širenje zaraze koronavirusom u BiH
"Mi tražimo pomoć i od Ministarstva pravde, inspekcija, od svih da se zaista mjere koje su još uvijek na snazi zaista i primjenju što sada apsolutno nije slučaj. Ne pridržava se, po mojim skromnim procjenama, ni 20 posto mjera koje su još ostale na snazi. Ukidanjem stanja opasnosti je stvoren jedan vakum u kojem sada trebaju županijski krizni stožeri preuzeti tu svoju funkciju. Tako da u tom vakumu imamo još dosta tih nekih pravnih i drugih neriješenih nedoumica koji ljudi zlouporabljuju", naveo je dr. Drljević.
Što se tiče porasta broja oboljelih u Tešnju to ih, kako kaže, zabrinjava iz dva razloga.
"Jedan je da se ponovno radi o tvrtki, kao što je bilo u Maglaju, odnosno pravnom subjektu u kojem mi kao javno zdravstvo nemamo gotovo nikakvog utjecaja. Mi stojimo tu da im damo programe rada koji bi oni svi, zapravo, trebali imati te programe ponašanja u kriznim situacijama. I stojimo im na raspolaganju za sve pacijente koji su dokazano pozitivni da ih smjestimo pod zdravstveni nadzor. Međutim, u Tešnju se sada ne pridržavaju ni toga. Jako mali broj ljudi koji su pozitivni iz Tešnja bude upućen pod naš zdravstveni nadzor tako da je ova naša glavna doktrina po kojoj smo dosad imali više od 95 posto pacijenata koji su bili baš pod zdravstvenim nadzorom na Infektivnom odjelu sada gubi na snazi. Pošto je to jedini izvor infekcije, imamo sada sve više širenja oboljelih unutar obitelji. Nemojmo zaboraviti kada smo ranije imali druge dvije tvrtke, ovakvu istu eksplozivnu situaciju, mi smo odmah te ljude primali, zadržavali ih kao izvor infekcije izvan matične sredine i onda nije dolazilo do daljnjeg širenja", kaže dr. Drljević za AA.
Tako da, navodi, u Maglaju više od 90 posto su oboljeli samo oni ljudi iz te tvrtke i njihovi kontakti, a da su vrlo malo imali širenja u sredini jer su tada još bile na snazi brojne mjere, ali i karantene.
"Sve to je pomoglo da nije došlo do širenja. Sada su u Tešnju sve mjere popustili. Ljudi, kao izvor infekcije, ne dolaze pod nazor Infektivnog odjela tako da sada imamo dosta širenja bolesti u zajednici. Oko 50 posto je prvih oboljelih iz te tvrtke, a ostali su prvi i drugi kontakti. Tako da je to sada ono što nas zabrinjava", naglašava dr. Drljević.
S obzirom na povećanje broja oboljelih, kako u Tešnju, tako i Modriči, dr. Drljević je govorio i o tome može li nam se dogoditi slučaj Sjeverne Makedonije gdje je za dva dana evidentirano 221 oboljela osoba zbog čega je ponovno uveden policijski sat brojni gradovi stavljeni u višednevnu karantenu, odnosno gdje je na snazi zabrana kretanja.
Dr. Drljević kaže kako vidimo da je u nekim zemljama, koje nisu u sjevernoj, nego u južnoj hemisferi kao što je Brazil, bolest na vrhuncu bez obzira na visoke temperature i visoku vlažnost.
"Mi smo svojim mjerama koje smo vodili zaista spriječili to brzo, eksplozivno širenje bolesti. Međutim, sada smo prerano popustili sve mjere, mimo svih pravilnika struke. Ni na osnovu kakvih epidemioloških, infektoloških i medicinskih kriterija nismo popuštali mjere, nego je sve to bilo više-manje politički, ad hoc doneseno ili su se kopirale situacije i mjere iz susjednih zemalja. Tako da mi nismo na osnovu svojih parametara praktično nijednu mjeru olabavili u ovom razdoblju. A, drugo nismo zadržali nikakvu kontrolu nad ovim mjerama koje su ostale na snazi", ističe dr. Drljević.
To se, naglašava, posebno vidi kroz obvezno nošenje maski u zatvorenim prostorijama.
"Uđite bilo gdje u zatvorene prostorije i vidjet ćete da se samo neke velike tvrtke, koje su ekspoziture nekih stranih banaka, pridržavaju toga, a sve ove naše lokalne tvrtke se ne pridržavaju. I što je najgore, nitko ne snosi nikakve posljedice. Isto tako, mi smo jedina zemlja u regiji, odnosno u Europi praktički, gdje na jednom prostoru od 350 tisuća stanovnika imamo tri klastera koji proističu iz tvrtki. I moramo se pitati zašto je to baš tako. Zašto tih klastera praktički nema nigdje drugo. Evo, sada imamo nešto u Modriči, ali drugo nigdje izvan BiH nema klastera tvrtki", navodi dr. Drljević.
Tako da što se tiče broja oboljelih po broju stanovnika u pojedinim općinama Zeničko-dobojske županikje, kaže dr. Drljević, ima ih više nego što ima Milano.
"Pratim događaje u drugim državama i slažem se tom regionalizacijom uvođenja i primjene mjera kao u Njemačkoj. U Njemačkoj se mjere, ako se u nekoj regiji ili općini pojavi veliki broj oboljelih, odnosno ako je reprodukcijski broj visok, onda se one automatski uvode na toj lokalnoj razini. Tako bismo i mi trebali uvesti u Maglaju, u Tešnju i gdje god ima veći broj oboljelih u kratkom vremenskom razdoblju, gdje je eksplozivan broj oboljelih. I da te mjere ostavimo na snazi kao što je uradila Sjeverna Makedonija u najnovijem slučaju", kaže dr. Drljević.
Što se tiče Njemačke, u njoj se, kaže, mjere strogo kontrolirajuu svaki dan.
"Kada dolazite u kafić morate ponijeti olovku i zapisati kada ste bili, u koliko sati, koliko ste sjedili i to predati konobaru. Ako izbije klaster da se zna točno tko je bio tu, u koje vrijeme, koji je broj telefona, da se mogu poduzimati mjere. Kod nas apsolutno nikakvih ograničenja više nema", upozorava dr. Drljević.