Promatrane populacije divljih vrsta - sisavci, vodozemci, reptili i ribe - u prosjeku su manje za 69 posto od 1970. godine, ističe se WWF-ovu izvješću o stanju planeta (Living Planet Report, LPR 2022).
Klimatske promjene
Izvješća naglašava kako je stanje prirode ozbiljno narušeno i upozorava vlade, tvrtke te javnost da žurno uvedu promjene kojima će zaustaviti uništavanje biološke raznolikosti, priopćio je WWF. Do sada najveća baza podataka, koja obuhvaća gotovo 32.000 populacija 5230 vrsta, indeks života na planetu, koji je u okviru izvješća izradilo Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London, ZSL), pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kralješnjaka u tropskim krajevima.
Neki od ovih uzroka utjecali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 posto tijekom promatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 posto u Aziji i Pacifiku. WWF je izrazito zabrinut zbog tog trenda jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu. Podaci iz indeksa posebno upućuju na to da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba pale u prosjeku za 94 posto.
U manje od jednog ljudskog vijeka broj promatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83 posto, po čemu ova skupina vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete promatranim vrstama migratornih riba.
Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu odgovor mora biti promjena sustava - izjavio je generalni direktor WWF Internationala Marko Lambertini. Svjetski čelnici koji će se u prosincu ove godine sastati na 15. konferenciji potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP15) imat će jedinstvenu priliku ispraviti krivulju u korist ljudi i planeta.
WWF se zalaže za to da čelnici postignu sporazum sličan Pariškom dogovoru kojim se obvezuju da će zaustaviti gubitak bioraznolikosti i do 2030. godine osigurati svijet okrenut očuvanju prirode.
Više plastike nego ribe
U uvjetima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava nužno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode i financijsku potporu zemljama u razvoju - istaknuo je Lambertini.
Izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz dodala je kako, prema najnovijim podacima za Europu, iako populacije ptica i sisavaca bilježe pozitivne trendove, vodozemci, reptili i populacije slatkovodnih riba su u opadanju uglavnom zbog izgradnje hidro-energetske infrastrukture. - Globalno smanjenje populacija slatkovodnih vrsta za čak 83 posto upućuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji.
I naše velike zvijeri - vuk, medvjed i ris, pri čemu je ris ne tako davno bio istrijebljen s nekih staništa, danas su suočeni s problemom opstanka. More nam je gotovo posve izlovljeno, a iako su znanstvenici predviđali da će 2048. biti više plastike nego ribe u morima, ako je suditi po sadašnjim pokazateljima, to će stići puno ranije - upozorila je Kalauz. Poručila je kako je odgovornost na svakom pojedincu da nešto poduzme kako bi buduće generacije živjele na zdravom planetu.
- Ovu krizu s kojom se planet suočava moguće je ublažiti jedino promjenom paradigme razvoja i sveobuhvatnom dekarbonizacijom svih sektora. Moramo mijenjati način kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, kako stanujemo, koji prijevoz biramo, kako se hranimo te kako upravljamo prirodnim resursima koji su ograničeni. To su ozbiljni izazovi ne samo za zemlje u našoj regiji već i na svjetskoj razini, ali bez kolektivne svijesti da je odgovornost za djelovanje na svima nama teško možemo očekivati promjene - zaključila je Kalauz, navode iz WWF-a. Fena