Hoće li ovoga proljeća, a pod pretpostavkom daljnjeg pada cijena energenata, kao i nastavka stabilizacije globalnih tržišta, doći i do vidljivijeg pada cijena prehrambenih proizvoda, pitanje je oko kojega se ovih dana vodi živa rasprava. Ekonomisti primjećuju određene pozitivne pomake kada je riječ o BiH, a koji se očituju kroz snižavanje cijena određenih proizvoda, a to bi mogao biti uvod u značajnije popuštanje inflacijskih pritisaka u mjesecima koji dolaze.
Optimizam postoji
Bosanskohercegovački ekonomist Admir Čavalić za Večernji list kaže kako se može očekivati poboljšanje situacije u smislu smanjenja cijena iako u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini, dodaje, ne vidimo opći trend pada cijena. No, podsjeća kako se može vidjeti smanjenje cijena proizvoda kao što je, primjerice, ulje. Dodaje i kako je vidljiv trend pada cijena na globalnoj razini, a upravo na proljeće i ljeto može se očekivati i pojeftinjenje nekih drugih proizvoda i kada je riječ o BiH.
Ovih dana žitelje BiH pak obradovale su vijesti koje stižu diljem benzinskih crpki u zemlji; benzin je, primjerice, na nekima od njih pao ispod dvije i pol marke.
U Tuzli je moguće pronaći najjeftiniji benzin, pa tako informacije pokazuju kako se cijena benzina 95 kreće od 2,41 KM po litri do 2,76 KM. Kada je riječ o dizelu, cijene se kreću od 2,66 KM do 2,96 KM po litri.U Sarajevu pak benzin 95 moguće je pronaći po cijenama od 2,56 KM po litri do 2,71 KM, dok su cijene dizela u rasponu od 2,71 KM po litri do 2,91 KM, piše Klix. U Mostaru je također došlo do pada cijena, pa se, primjerice, benzin 95 može pronaći po cijenama od 2,56 KM do 2,71 KM, a dizel od 2,76 KM do 2,96 KM po litri.
S obzirom na međuovisnost cijena energenata i cijena krajnjih proizvoda, a napose prehrambenih artikala, bilo bi logično izvući zaključak o postojanju pretpostavki za značajniji pad cijena.
Na pad inflacije ukazuju i procjene uglednih domaćih, ali i međunarodnih financijskih institucija.
Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić nedavno je u okviru konferencije "Svijet u 2023.", koja se održala u Sarajevu, naglasio kako je očekivana inflacija u ovoj godini 6,1 posto i tri posto u 2024. godini.
Inače, Centralna banka je i u posljednjem krugu projekcija istaknula da se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene izuzetno visokom stupnju neizvjesnosti. Najznačajniji izvori neizvjesnosti vezani su uz vanjske utjecaje, kao što je rat u Ukrajini, koji i dalje uzrokuje snažne turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i hrane. Ako se troškovi energije smanje ili čimbenici na strani potražnje u srednjoročnom razdoblju oslabe, to bi moglo smanjiti pritiske na cijene, ocjena je iz posljednjeg kruga projekcija, prenosi portal Večernjeg lista BiH. Ostvarenje navedenog scenarija značilo bi mnogo u kontekstu smanjenja pritiska koji svaki kućni proračun u Bosni i Hercegovini osjeti.
Inflacijska kretanja
Protekla godina donijela je izniman porast cijena, poglavito prehrambenih proizvoda, a što je dodano opteretilo ionako nizak životni standard većeg broja žitelja. Posljednji podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju kako je na godišnjoj razini u prosjeku zabilježen rast razine cijena od 14,8 posto. Razina cijena u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 14,8 posto. Najveći prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka, i to za 23,2 posto. U ovoj godini pak, osim pada cijena, očekuje nas i nešto manja ekonomska aktivnost, međutim, optimizam ulijevaju najave prema kojima se na razini Europske unije ne očekuje recesija, što je vijest koja je zasigurno obradovala i brojne tvrtke iz BiH čija razina poslovanja ovisi o kretanjima na tržištima zemalja EU-a. •