Maleni zrakoplov Pilatus PC 6 u sastavu austrijskog kontingenta europskih mirovnih snaga EUFOR-a para nebo iznad Popova polja u istočnoj Hercegovini nedaleko od sela Taleža, gdje su počeli prvi istražni radovi za gradnju zračne luke Trebinje koju je pokrenula vlada Srbije s Republikom Srpskom za koju gotovo svakodnevno iz Dubrovnika stižu prigovori kako bi mogla ugroziti izvorište Omble ili pak narušiti poziciju tamošnje zračne luke u Čilipima.
Zrakoplov EUFOR-a nije, međutim, u zraku zbog trebinjskog aerodroma, koji je stvar dalekog futura, nego kako bi svima u Bosni i Hercegovini skrenuo pozornost na to da su spremni reagirati u slučaju bilo kakvih tenzija ili prelijevanja krize iz Ukrajine, na što mjesecima upozoravaju zapadni dužnosnici. U Trebinju posve običan radni dan. Bez imalo napetosti. Velik broj mladih na ulicama. Središnji trg kod Platana, gdje je i tržnica, vrvi od kupaca. Gradi se cijeli novi kompleks zgrada uz glavnu prometnicu. Građani rado govore za medije. No, kada smo im rekli da radimo za zagrebački Večernji list, nekolicina nije htjela da ih fotografiramo. Branislav Ivanković Brano nije takav. Naprotiv. Bilo mu je drago objasniti što misli o projektu o kojem se govori dugi niz godina. – To bi bila tvornica novca. Radio sam u prometu i znam što to znači. Izgubili smo željeznicu koju smo imali još iz austrougarskih vremena. Ćiru. Ovo bi nam bila na određeni način nadoknada za željeznicu – kaže Ivanković.
On misli da bi izgradnja te zračne luke imala regionalnu važnost. I doista, kada se pogleda lokacija buduće zračne luke u Taleži, nalazi se tek dvadesetak kilometara od Dubrovnika, pa je doslovno jednako udaljena od ovoga jedinstvenog svjetskog grada spomenika do zračne luke u Čilipima. Kad se uzme šestar i napravi krug na zemljovidu, nije nimalo čudno što vlasti u tome gradu, uz odnedavno logistiku Beograda, žele izgraditi zračnu luku koja bi uglavnom ciljala na Dubrovnik i južni dio Jadrana, bokokotorski zaljev u koji godišnje dolaze milijuni turista.
I to tijekom cijele godine te bi postali ozbiljna konkurencija susjednim zračnim lukama u Dubrovniku i Tivtu. Ali i Podgorici te Mostaru. Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je za Večernjak kako vjeruje u projekt zračne luke, no da je riječ o jako zahtjevnome poslu s dosta priprema, ali i novca. Ističe kako su vlada Srbije i predsjednik Aleksandar Vučić izdvojili 40 milijuna eura, što je jamstvo da će se i realizirati. On odbacuje prigovore kako bi Trebinje moglo preoteti dio putnika Čilipima. Govori o iskustvu prije desetak dana. – Iskreno, prije deset dana imao sam slučaj da je jedan član obitelji trebao sletjeti na Čilipe.
Zbog loših vremenskih uvjeta nisu mogli sletjeti i vratili su se u Düsseldorf. Prema mojemu mišljenju, to je apsurd. A samo su trideset kilometara udaljeni od Trebinja. Lokacija trebinjskog aerodroma u tome razdoblju 50-ih godina prošloga stoljeća bila je bolja u odnosu na Dubrovnik. Želim da razmišljamo regionalno, globalno. Meni je cilj da povezujemo ljude – kaže gradonačelnik Trebinja. On smatra kako je 27 godina nakon rata vrijeme da administracije Trebinja i Dubrovnika normalno surađuju, a ne da se stalno vraćaju na ratno razdoblje. Podsjeća kako 4000 ljudi iz Trebinja svakodnevno odlazi raditi u Dubrovnik te da veliki broj Dubrovčana dolazi kupovati jer su u tome hercegovačkome gradu niže cijene. Ističe kako je zračna luka povijesni projekt te je pozvao vlasti Dubrovnika da ne odmažu njegovoj realizaciji, a glupostima je ocijenio riječi “stručnjaka” koji tvrde kako Putin gradi bazu nadomak Dubrovnika, kao i pitanja je li projekt isplativ ... – Zašto ikoga izvan naših granica i onoga tko ne izdvaja novac zanima je li to isplativo? Pa se spominju neke baze. Slušali smo ljude, nazovi stručnjake iz Hrvatske, koji komentiraju kako su tu neke baze. To nema nikakve veze. Pa se postavlja pitanje zašto je tu planirana najduža pista... Ja nisam dobio nijednu inicijativu ili zahtjev za mišljenje kada se proširivao aerodrom u Čilipima. Niti su nas tražili da se očitujemo. Ne bih nikada ni postavio takvo pitanje za taj objekt. Ali kada je riječ o trebinjskom aerodromu, očekujem, ako se ne može pomoći, da se ne odmaže – zaključuje gradonačelnik iz redova Dodikova SNSD-a koji je samo dan ranije, kada smo ga posjetili, otvorio objekt bazena u kojemu su utakmicu odigrale vaterpolske reprezentacije Srbije i Crne Gore. Projekt zračne luke u Trebinju aktualan je najmanje 15 godina. Prvi ga je inicirao srbijanski tajkun Rodoljub Drašković, koji je vlasnik konditorskog koncerna Swisslion u sklopu kojega djeluje i Takovo. Čak je bila osnovana kompanija u mjestu Zupcima kod Trebinja. Bio je prokrčen i dio hercegovačkoga krša, gdje je u nekoliko navrata okupio medije pristižući svojim helikopterom. No 2016. godine Drašković odustaje. Tada je već u biznisu s izgradnjom Grada sunca, kompleksa zabavnoga vodenog parka. U posao izgradnje aerodroma od 2020. uključuje se Srbija.
Tada su službeno 23. srpnja 2020. Republika Srbija i Republika Srpska krenule u ovu kapitalnu investiciju.
Gospodarsko društvo Aerodromi Srbije osnovalo je tvrtku Aerodrom Trebinje kojoj je na čelu inženjer Mladen Stanković koji je dugi niz godina vodio važne segmente poslovanja zračne luke u Nišu. S ovim mladim magistrom prometa, koji se specijalizirao na području zračnog prijevoza dulje od sedam godina, krenuli smo put Taleža. Malo selo u kojemu danas živi četrdesetak ljudi nalazi se u jugoistočnom dijelu Popova polja. Od Trebinja je udaljeno 11 kilometara, koliko je i do naselja Ivanjice te graničnoga prijelaza prema Hrvatskoj i Dubrovniku. Selo Taleža doslovno leži uz uskotračnu prugu i tračnice, od kojih su ostali tek tragovi u asfaltu na pojedinim raskrižjima. Cesta do Taleža je uska, uzdignuta od tla nekoliko metara, doslovno je proširena na toj nekadašnjoj željezničkoj trasi koja je od Čapljine vodila prema Crnoj Gori s odvojkom za Dubrovnik. Tek pojedini mještanin pozdravlja nas pokraj ceste na 266 metara nadmorske visine suhozidima ispresijecanog sela. No, svježe ‘’rane’’ na hercegovačkome kršu duge više kilometara ostavili su teški strojevi na čijim se završecima nalaze kameni uzorci. Oni svjedoče o projektu koji je još u povojima. – Ovdje su rađeni terenski istražni radovi za potrebe projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju aerodroma Trebinje. U pitanju su sva potrebna inženjersko-geološka istraživanja tla potrebna za utvrđivanje sastava zemljišta na osnovu kojih možemo odgovarajuće dimenzionirati nosivost površina za kretanje zrakoplova i dobiti ulazne parametre za pripremu kompletne tehničke dokumentacije za izgradnju zračne luke – rekao je Stanković.
On kaže kako je analiza očekivano pokazala da je kamenito tlo odlična podloga za izgradnju aerodroma. Procjene govore da će za izgradnju zračne luke Trebinje, o čijem roku nitko se ne usudi govoriti, trebati 100 milijuna eura. Predviđena je izgradnja najduže uzletno-sletne piste na prostorima bivše Jugoslavije, duže čak i od Franje Tuđmana u Zagrebu ili Nikole Tesle u Beogradu. Za poletno-sletnu stazu, dugu 3500 metara, a široku 45, izrađuje se projektno-tehnička dokumentacija. Zračna luka imala bi odgovarajuće staze, platformu za parkiranje i opskrbu šest zrakoplova istodobno. Putnički terminal bio bi suvremen, prema IATA standardima. Imao bi kapacitet 1100 putnika u vršnom satu. Kad bude izgrađen, na njega će moći slijetati i s njega polijetati, kaže Stanković, zrakoplovi kodnog slova E – sve serije Airbusa A330, A340, A350, ali i Boeinga B787... Naravno, i svi manji tipovi zrakoplova. Zamišljeno je da kompanija Aerodrom Trebinje bude operater ove zračne luke kada bude izgrađena. A ima brojne prednosti u odnosu na druge. Ponajprije s obzirom na klimu i položaj jer je smještena na završetku više desetaka dugog Popova polja i zaštićena okolnim brdima, što je olakšavajuća okolnost pilotima, ali i to što će se moći koristiti u noćnim uvjetima tijekom cijele godine. Što nije slučaj s drugim lukama. Direktor Stanković navodi kako će ova zračna luka imati mogućnost slijetanja kategorije I. – Sve govori u korist toga da ovakvu investiciju treba realizirati. Nikakvog razloga za strah od projekta nema, ni što se tiče eventualnog otimanja tržišta ili konkurencije koja bi nekoga u većoj mjeri oštetila, štoviše ima i određenih pogodnosti koje mogu ići na ruku aerodromima u okruženju ili upotpuniti postojeću ponudu. Nema opasnosti ni od onečišćenja životne sredine i negativnog utjecaja na okoliš, jer se sve zakonske procedure i međunarodne obaveze poštuju – kaže on.
Mještani Taleža podijeljeni su. Jedan dio vjeruje kako bi izgradnja zračne luke, koja bi na različite načine zapošljavala 300 ljudi, vratila život u ovo pasivno i prilično izolirano selo koje se počelo gasiti kao i veći dio takvih mjesta u zaleđu Popova polja i južne Hercegovine nakon što su komunisti odlučili ukinuti Ćiru. Drugi pak strahuju da neće moći uživati u miru i tišini koju tek povremeno poremeti prolazak pokojeg automobila.
– Ostvarit će se bolja komunikacija s gradom, a onda i razvitak. Trebinje će biti zapisano na mapi svijeta – kaže nam jedan mještanin. Drugi, koji je na višegodišnjem radu u Danskoj, ne vjeruje u realizaciju ovoga projekta. – Jesam Trebinjac. Ali ne živim ovdje. Aerodrom bi bio prava stvar, ali mislim da nema ništa od toga. To je izborna priča već 15 godina. Za svake se izbore aktualizira. Ovdje narod kaže: “Daj Bože!” – kaže on. Zračna luka Trebinje služila je često za međusobne političke obračune u tome gradu. To je nerijetko bio adut uglavnom oporbenih PDP-a i SDS-a da prokažu vladajući SNSD kako ne ispunjava obećanja. Ovoga puta iza planova stoji Vučić i Srbija, pa su i kritike nešto opreznije. Ili ih uopće nema uoči jesenskih općih izbora u Bosni i Hercegovini. Znatno im veći problem predstavljaju česte optužbe iz Dubrovnika. Gradonačelnik Mato Franković ističe kako su ključne brige vezane uz izvorište rijeke Omble. – Prije svega, potrebna je studija utjecaja na okoliš koja treba utvrditi je li uopće moguća takva izgradnja jer se nalazi izvan izvorišta rijeke Omble. Izvorišta koje napaja grad Dubrovnik – rekao je nedavno Franković. On je najavio poduzimanje međunarodnih aktivnosti u slučaju da se ugrozi izvorište ove vode. Problemi Dubrovnika i Trebinja traju desetljećima. Napose nakon agresije i razaranja ovoga svjetskog bisera. To je razlog zašto pušu ovoga puta i na hladno. Pa premda to bila i zračna luka.
Nevezano za to ima li novca ili ne za gradnju, trenutno u svijetu osim par aerodroma svijetske klase, svi donose gubitke, gase se linije otpuštaju radnici :) pa bujrum Vučiću :P