- Dam radniku tisuću maraka na ruke, ne može manje, ali mene on košta još toliko. Sramotno je što država uzima skoro koliko ide i radniku. Ja bih najviše volio da radniku dam onoliko koliko ja moram uplatiti pa neka radnik sam uplaćuje što mora platiti, budući da se radi o njegovim, a ne poslodavčevim obvezama, tvrdi poslodavac, objašnjavajući kako na tih tisuću maraka mora uplatiti državi 730 KM te mu nešto dati i cestarine, a također nešto i za Božić i Uskrs.
Radniku isplatiti bruto
Prema istraživanju KPMG-a, globalne mreže profesionalnih tvrtki za pružanje usluga u oblasti revizije, poreznog i financijskog savjetovanja, zemlje s najvećim poreznim stopama su Belgija i Grčka. Treća zemlja u svijetu po poreznom opterećenju je Hrvatska, slijede Italija i Njemačka, dok BiH zauzima 19. mjesto.
Računajmo da radnik prima prosječnu plaću, koja ove godine u Federaciji iznosi, za većinu nedostižnih, 850 KM, ukupna davanja na neto plaću iznose 592,20 KM, te će poslodavac morati izdvojiti 1443,20 KM.
Od tih 1443 KM, prvo se oduzima 33,33 posto za mirovinsko osiguranje. Odnosno za mirovinu. To je lijepih 283 KM manje. Slijedi izdvajanje za zdravstveno osiguranje, oduzima se 23,91 posto i ode još solidnih 203 KM. Mnogo je nezaposlenih, treba i za njih izdvojiti 2,90 posto, te i za tu ugroženu skupinu ode 25 KM. Tu su i tri stavke (nesreće, OVN i invalidi) za koje se mora najmanje izdvojiti po 0,5 posto. Dakle, i za ove stavke još 13 maraka. Na kraju, porez na dohodak u iznosu od 11 posto, još 94 KM iz džepa poslodavca, ali ne u džep radnika.
Smanjenje davanja
- Vjerujem kako bi smanjenje davanja na plaće znatno olakšalo zapošljavanje i dovelo do stvaranja novih radnih mjesta. Vidite kako se svaki dan zatvaraju poduzeća. Pogledajte koliko je dužnika i državi i radnicima! Smanjenjiti davanja i omogućiti onima koji još žive da ne nestanu. Ni lokalna ni središnja vlast, bez obzira na garniture koje su bile, nisu to svih ovih godina znale učiniti, kaže poslodavac.
“Gea” je izradila studiju u kojoj, na osnovi iskustava drugih zemalja i europskih smjernica, predlaže smanjivanje oporezivanja rada u BiH, i to kroz povećavanje poreza na potrošnju. Ova mjera ekonomski se smatra učinkovitom za zemlje koje imaju fiksni devizni tečaj i PDV s jedinstvenom stopom, kao što je u BiH.