Poslodavci u Bosni i Hercegovini već godinama muku muče s nedostatkom radne snage. Najveći problem s nedostatkom kvalitetne radne snage je taj što radnici, posebice oni deficitarnih zanimanja, nakon završetka školovanja odlaze u inozemstvo. Tako u BiH već godinama kronično nedostaje keramičara, zidara, zavarivača, vodoinstalatera, mesara, vozača..., piše Večernji list BiH.
Jedan od razloga nedostatka radnika obrtničkih zanimanja je i to što se vrlo malo mladih školuje za njih. Predsjednik Obrtničko-poduzetničke komore RS-a Lazo Šešić kazao je za Nezavisne kako se djecu ne usmjerava dovoljno na obrtnička zanimanja. - Svi žele da njihova djeca budu direktori, pravnici, dok na obrtnička zanimanja rijetko tko upućuje svoje dijete - kazao je Šešić. Prema njegovim riječima, u današnje vrijeme obrtnik je gospodin jer veliki dio posla rade strojevi. - Obrtništvo na našim područjima nestaje i zbog toga dolazi do poskupljenja, što bi trebalo biti motivacija djeci upisati se na obrtničke djelatnosti. U njima je budućnost - kazao je za Nezavisne Jovan Bratić, direktor Obrtničko-poduzetničke komore RS-a. Nedostatak radnika na domaćem tržištu, istaknuo je Bratić, je taj što radnici odlaze u inozemstvo, gdje su deficitarna zanimanja puno bolje plaćena nego u BiH. - Primjerice, molere ili zidare danas ne možete naći za dnevnicu ispod 100 KM, dvostruko višu nego ranije, kada je dnevnica bila 50 KM. Teško je naći i keramičara koji će raditi ispod 15 KM po m2, a ranijih godina rad na istoj kvadraturi stajao je 8 KM po m2. Kod nas u RS-u nedostaje i zavarivača, tesara, zidara, mehaničara, tokara, kuhara i konobara. No, kako bi poslodavci u tim oblastima zadržali radnike, morat će podići plaće, inače će zatvarati svoje tvrtke jer će ostati bez radnika - istaknuo je Bratić za Nezavisne.
I dok je veliki broj mladih u BiH posljednjih godina samo statistika na zavodima za zapošljavanje, oni koji rade u ovim traženim zanimanjima imaju pune ruke posla, što je dovelo do prekvalifikacije obrazovanja. Iz Zavoda za obrazovanje odraslih RS-a ranije su kazali kako je najviše bilo upisanih kandidata u struke prometa, ekonomije, prava i trgovine, kao i strojarstva i obrade metala te elektrotehnike. Zanimanja koja su od vremena pandemije postala itekako tražena i popularna su ona u IT sektoru. Potražnja za stručnjacima u tom području uvijek raste jer je u skupini industrija koje su stalno u razvoju i ono što je, također, vrlo bitno je da posjedovanje visoke stručne spreme nije jamstvo kvalitete. Ova dva razloga probudila su zanimanje kod bh. građana koji se u posljednje vrijeme više nego prije odlučuju na prekvalifikaciju jer smatraju kako im je to najbrži i najsigurniji put do zaposlenja. Iz škola i tečajeva za IT edukaciju istaknuli su kako godine i prethodno znanje nisu prepreka za prekvalifikaciju, a polaznici su od srednjoškolaca do sedamdesetogodišnjaka. To su, kažu iz škola i tečajeva za IT edukaciju, uglavnom fakultetski obrazovane osobe koje prekvalifikaciju vide kao priliku za nove i bolje uvjete života. Polaznici se najviše odlučuju za obuku programiranja i dizajniranja jer programeri zauzimaju najveći dio radnih mjesta u IT tvrtkama, dok, s druge strane, dizajneri imaju mnogo različitih mogućnosti za rad. Da je zanimanje poslodavaca za radnicima IT sektora od pojave koronavirusa u BiH povećano, nedavnom nam je kazala i Adisa Fazlović, menadžerica marketinga portala mojposao.ba. - Veliki broj poslodavaca okrenuo se online sustavu prodaje i komunikacije s kupcima, što će vjerojatno ostati i dugoročan trend.