Diplomirani ekonomisti, IT stručnjaci, profesori matematike, tesari, zidari, konobari… samo su neka od zanimanja za koje se prošle godine tražio radnik više.
Potreba za zapošljavanjem
No, unatoč tomu što su tražena na evidencijama za zapošljavanje, radnika tih zanimanja sve je više. Potvrdili su to iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske za Nezavisne. "Analize pokazuju da su poslodavci koji traže zapošljavanje financijskih radnika i diplomiranih ekonomista te diplomiranih pravnika zastupljeni u gotovo svim djelatnostima, što opravdava činjenica da u okviru svake tvrtke imamo potrebu za zapošljavanjem osoba spomenute struke s jedne strane, a s druge strane imamo priljev osoba iz struke obrazovnog sustava", rekli su iz ZZ-a RS-a. Kako ističu, poslodavci su bili zainteresirani i za profesore matematike i fizike, profesore informatike, diplomirane farmaceute, liječnike te inženjere elektrotehnike i dr., a njih je, navode, i najmanje na popisu onih koji traže posao. Naime, što se tiče srednje stručne spreme, poslodavci su najviše iskazali interes za zapošljavanjem ekonomskih tehničara, medicinskih sestara - tehničara, operatera na računalu te strojarskih tehničara.
"Kada je u pitanju treći stupanj stručne spreme, najviše je zaposleno osoba sljedećih zanimanja: prodavač, konobar, vozač teretnih vozila, bravar, obućar te zavarivač", rekli su za ovaj medij iz Zavoda za zapošljavanje. Direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić istaknuo je kako se u posljednjih 15 godina gotovo udvostručio broj zaposlenih s visokom stručnom spremom. - Očigledno je i da je produktivnost po zaposlenom bilježila minimalan rast, što pokazuje da nismo valorizirali znanje kadrova koje smo zapošljavali. I tu vjerojatno možemo ustvrditi da smo dominantno zapošljavali ljude s fakultetima društvenih znanosti, što u konačnici nije rezultiralo rastom ekonomije, već rastom javne potrošnje. Neodgovarajuće politike zapošljavanja i obrazovanja u kombinaciji s problemima upravljanja u javnoj upravi i poduzećima sada dolaze na naplatu", kazao je Aćić za Nezavisne. Kako je istaknuo, ne treba zanemariti ni to da privatni i realni sektor u prethodnom razdoblju nisu bili dovoljno atraktivni iz aspekta visine plaća i uvjeta rada. Osim u RS-u, tražena zanimanja bila su na evidencijama za zapošljavanje i u FBiH. Prema posljednjim podacima iz prosinca koji su objavljeni na službenim stranicama zavoda, bilo je registrirano 299.717 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 1796. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 175.866, odnosno 58,68%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 207.577 (69,26%) je stručnih, 92.140 (30,74%) je nestručnih osoba, a njih 94.655 (31,58%) prvi put traži zaposlenje. Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 71.336 osoba u dobi između 15 i 29 godina. Među nezaposlenima najviše je KV (94.347 ili 31,48%) i NKV radnika (87.311 ili 29,13%), potom slijede osobe sa SSS (83.267 ili 27,78%) i VSS (23.361 ili 7,79%), osobe s PKV (4470 ili 1,49%), VKV (823 ili 0,27%) i osobe s NSS (359 ili 0,12%). U istom mjesecu zabilježeno je 9911 korisnika novčane naknade, što je usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca smanjenje za 337, prikazano je, između ostaloga, u podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Visina plaća
Kako se mladi pred kojima je tek odabir zanimanja ne bi našli na statistikama zavoda na zapošljavanje, moraju uzeti u obzir potrebe tržišta rada, ali i plaćenost zanimanja. Prema istraživanju portala plata.ba, najlošije su plaćeni oni koji se bave tekstilnom, odjevnom i kožnom industrijom. Za mjesec dana rada zarade 630 KM. Nešto bolje plaćeni su pomoćni i niskokvalificirani poslovi - 757 KM, dok oni koji se bave umjetnošću i kulturom prosječno zarade 1193 KM. U kategoriji najplaćenijih zanimanja u BiH najviše mjesto na ljestvici zauzeli su viši menadžeri koji za svoj rad mjesečno prime plaću od 2950 KM. Po visini plaće slijede ih IT stručnjaci čija je mjesečna plaća 1898 KM, osobe koje se bave menadžerskim poslovima mjesečno primaju 1802 KM, leasingom 1679 KM...