I dok se na tisuće državljana BiH trenutačno sprema za sezonski rad u Hrvatskoj, poslodavci u BiH traže način kako dovesti radnike iz drugih zemalja. Prema podacima udruga poslodavaca, BiH nedostaje oko 30.000 radnika, piše Večernji list BiH.
Problemi za tvrtke
Deficitarnost je osjetna u gotovo svim djelatnostima, a posebno u proizvodnim. S druge strane, od ukupno 37.726 imigranata koji su tijekom 2019. stigli u Hrvatsku, njih 26% bili su hrvatski državljani, 7% ostali državljani EU-a i 66 % državljani trećih zemalja. Taj veći postotak hrvatskih državljana posljedica je činjenice da većina Hrvata u zemljama regije ima dvojno državljanstvo (npr. osobe iz BiH čine 25% ukupnog broja imigranata koji su hrvatski državljani, dok osobe iz Srbije čine njih 7%). Najveći broj njih u Hrvatsku je imigrirao upravo radi posla, odnosno boljih uvjeta rada.
Prema tvrdnjama poslodavaca, ali i otvorenim oglasima, najtraženija zanimanja u BiH su: trgovac, konobar, bravar, zavarivač, telefonist - call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar… Samo na portalu mojposao.ba otvoreno je 2739 oglasa za radna mjesta. Mnoga od tih radnih mjesta nikada ne budu popunjena, barem ne domaćom radnom snagom. Stoga su poslodavci u BiH morali pribjeći uvozu radne snage, a posljednjih godina broj stranaca koji za život zarađuju u našoj zemlji samo raste. Prognoze govore kako će taj trend biti nastavljen te nije isključeno osnivanje agencija koje će pronalaziti radnike i posredovati u njihovu dolasku u BiH. Ove je godine za RS odobreno 1400 radnih dozvola za strance, a za FBiH 2500. Velik dio te kvote već je popunjen. Kada su u pitanju stranci, trenutačno na poslovima u BiH radi najviše državljana Turske, koji su angažirani uglavnom u građevinskom sektoru. Međutim, očekuje se masovniji dolazak radnika iz Indije, Pakistana, Bangladeša, Nepala, Filipina, Indonezije, a poslodavcima je cilj one kvalitetne zadržati više godina. Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović potvrdio je da poslodavci intenzivno rade na dovođenju stranih radnika, međutim, istaknuo je i kako je riječ o kompliciranom postupku.
- U kontaktu smo s Vijećem ministara BiH jer je glavnina propisa za dovođenje stranih radnika na državnoj razini. Održali smo sastanke s Ministarstvom sigurnosti. Pripremamo se za sastanak s Ministarstvom civilnih poslova BiH, a jedan dio nadležnosti je i u Ministarstvu vanjskih poslova. Prilikom dovođenja stranih radnika mnogo se zapinje na izdavanju viza, gdje postupak u našim veleposlanstvima, recimo u Pakistanu i Indiji, traje po nekoliko mjeseci - objasnio je Smailbegović. Dodao je i da, "ako želite da vam dođe 10 radnika iz Pakistana, u toj državi trebate imati agenciju koja će ih pripremiti za dolazak". - Najvjerojatnije će se otvarati agencije koje će raditi na dovođenju radnika iz inozemstva - kazao je Smailbegović naglašavajući da se od uvoza radne snage ne može odustati. U prvih šest mjeseci lani strancima u BiH izdano je 1270 radnih dozvola, što je za 274 više u odnosu na godinu prije. Dozvole su dobili uglavnom državljani Indije, Pakistana, Bangladeša, Šri Lanke, Srbije i Turske. Slijede državljani Kine, Kuvajta, UAE, Sirije, Albanije, RH, S. Arabije. Kada je riječ o djelatnostima u kojima je najveća potražnja za radnom snagom, najviše je radnih dozvola izdano za rad u građevinarstvu.
Zanimanja i dozvole
Nedostatak radne snage izražen je i u trgovini, poslovanju s nekretninama, umjetnosti, zabavi, rekreaciji, prerađivačkoj industriji. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, najviše radnih dozvola izdano je za direktore i ključne osobe u tvrtkama, i to njih više od 350. Kada je riječ o zanimanjima, izdane su i po 62 dozvole za armirače i tesare, 45 za ekonomiste, 40-ak za profesore i predavače, ali i 37 za sportaše. Iz Agencije su ranije objasnili kako je prošla godina izuzetak s povećanjem broja radnih dozvola za građevinarstvo zbog pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru Vc, ali i drugim projektima. •