Trenutno se oko 450 000 ljudi oporavlja u svijetu od COVID – 19, a brojka se samo penje… Loša je vijest da nije sigurno je li jednom zaražena osoba otporna na ponovnu zarazu i upravo je tu važan imunološki sustav, piše Ordinacija.hr.
Svi znamo da je imunitet potpuna zaštita od bolesti, ali stvar je puno kompliciranija od toga, prema pisanju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Urođeni imunitet je prisutan od rođenja, stečeni imunitet je specifičan odgovor na pojedini antigen ili skupinu blisko povezanih antigena. Stečeni imunitet se dijeli na aktivni i pasivni.
Razlika ovisi o tome kako je tijelo upoznato s virusom i bakterijom za koje je razvio antitijela, te koliko mogu prevenirati buduća oboljenja. Dobra je vijest da oba oblika imuniteta mogu odigrati veliku ulogu u zaštiti od koronavirusa.
Što je aktivni imunitet i kako se stječe?
Aktivan imunitet se stječe kad je organizam izložen bolesti te on potiče imunološki sustav da producira antitijela na tu bolest. Može se to dogoditi na dva načina; ili kroz infekciju, dakle prirodnim putem ili putem cjepiva.
Cijepljenjem se stvara imunitet sličan onom nakon prirodnog obolijevanja, ali bez izlaganja bolesti i njenim komplikacijama. Ovaj će tip imuniteta pomoći imunološkom sustavu da prepozna određene bolesti te utjecati na proizvodnju antitijela potrebnih kako bi se organizam obranio od bolesti. Aktivni imunitet je dugotrajna zaštita, ali je ovisan o pojedinoj bolesti.
Iako je potrebno još puno istraživanja, smatra dr. Jaimie Meyer, profesor na sveučilištu Yale, sigurno je da i aktivni i pasivni imunitet mogu biti zaštita od koronavirusa.
Znanstvenici ipak trenutno sav fokus usmjeravaju na proučavanje stečenog imuniteta kod osoba koje su se oporavile od zaraze.
Imunitet na ponovljenu infekciju
Prije nekoliko tjedana, na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Michael Ryan, direktor njihovog programa za hitne situacije, podijelio je sa svima da je još nepoznanica mogu li osobe koje su se oporavile od zaraze opet biti žrtva istog virusa, te koji je tip imuniteta potreban za borbu protiv virusa.
Očekivali bismo da je osoba razvila antitijela i da je tako zaštićena da dulji period. Ipak, teško je išta tvrditi jer se još uvijek radi o novom, nepoznatom virusu, zaključio je.
Ipak, neki se stručnjaci slažu kako je jednom zaražena osoba ipak razvila neki oblik zaštite.
Ako se ovaj virus ponaša kao svi ostali, jednom kad se osoba zarazi te oporavi, mora steći imunitet kako bi se zaštitila od ponovne zaraze, smatra dr. Anthony Fauci, vladin stručnjak za infektivne bolesti, u Americi.
Što je pasivni imunitet?
Pasivni imunitet je zaštita stečena razvojem antitijela na bolest kroz vlastiti imunološki sustav. Ova zaštita je vremenski ograničena, uobičajeno na nekoliko tjedana ili mjeseci. Prijenos antitijela s majke na dijete kroz placentu je jedan od primjera stečenog imuniteta.
Jedna od velikih prednosti pasivnog imuniteta je to što zaštitu pruža odmah, ali ne djeluje dugo kao aktivni imunitet, gubi na snazi kroz par tjedana.
Ipak, i ovo je korisna informacija jer može pomoći kod koronavirusa: "Davanjem antitijela iz krvi osoba koje su se oporavile od zaraze ljudima koji su bolesni ili stari kako bi se prevenirale komplikacije i ubrzao oporavak“, smatra dr. Mayer i dodaje kako su potreban daljnja istraživanja.