Potpisat ću sve prijedloge Hrvata

Nedjeljni dogovor Izetbegović - Dodik o Mehanizmu koordinacije i deblokadi europskog puta različito se tumačio i tumači, od europejskog trijumfalizma u Sarajevu i guranja Hrvata u marginalnu poziciju, do posve racionalne potrebe da se krene naprijed. Gorak okus Hrvatima u ustima popravio je predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik kazavši u intervjuu za Večernji list BiH kako podržava sve njihove zahtjeve, te je čak uputio pismo hrvatskom i bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću i Bakiru Izetbegoviću s jasnim formulacijama izmjena članaka sporazuma u kojima bi županije dobile identičnu poziciju na državnoj i entitetskoj razini, što je bila glavna zamjerka hrvatske strane.

• Kako komentirate hrvatske prigovore da neće prihvatiti ovaj dokument bez uloge županija u svim tijelima te da su Milorad Dodik i Bakir Izetbegović na izvjestan način Hrvate izbacili iz procesa?

- Sastanak je organizirao veleposlanik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, a u logistici tog sastanka sudjelovali su mnogi iz Europe koji su me osobno pozivali, od gospodina Hahna, Lajčáka, do kontakta s Uredom njemačke kancelarke Merkel, da se sastanak održi. Imajući na umu te autoritete, ja sam pristao na taj razgovor. Nisam htio ići u federalno Sarajevo, ni na Vlašić i prihvatio sam da to bude Istočno Sarajevo. Na sastanku su bila dominantna dva pitanja. Jedno je pitanje MMF-a koje je, što se tiče RS-a, davno riješeno, a Bošnjaci u ulozi Zvizdića i Novalića su smatrali, ili im je netko drugi to sugerirao, da je problem za RS nepotpisivanje aranžmana. No, mi smo im svejedno poručili - ako vama nije stalo, nije ni nama do MMF-a.

• Jesu li Mehanizam koordinacije i MMF povezivani kao uvjet?

- Što se tiče MMF-a, postigli smo vrlo brzo dogovor, no oni su smatrali kako, prije svega, trebamo razgovarati o Mehanizmu koordinacije. No, pri tome se trebalo čekati na Novalića koji je odnekuda kasnije i došao potpisati pismo namjere, a službenik iz MMF-a je to pismo odmah uputio zrakoplovnom linijom u Washington. Sada očekujem da će u rujnu nadležno tijelo MMF-a donijeti odluku glede zajma kada se očekuje i prva tranša. Čak se i o ovome pitanju pokušava politički špekulirati. Brojne države jure za povoljnim sredstvima MMF-a kako bi provele važne projekte. Taj zajam je iznimno povoljan za restrukturiranje svih obveza i za svakoga je to korisno, pa i za FBiH koja predstavlja kako, eto, sjajno funkcionira, a onda uzme zajam kako bi podijelila mirovine.

• Sada, da se konačno vratimo Mehanizmu koordinacije, što su nove izmjene sadržajno donijele?

- Mehanizam koordinacije je za nas na dnevnom redu već četiri ili pet godina i vrlo je važan kakav je donesen sada jer je posve suprotan od koncepta centralizacije BiH koji se svodio na to da na razini države gomilate institucije koje će o svemu odlučivati. Mehanizam koordinacije je pobjeda nižih razina vlasti, entiteta, županija i Brčko Distrikta jer se uvažava njihova pozicija i ustavna struktura. Sama ideja ovakvog Mehanizma koordinacije potekla je iz RS-a i meni je iznimno drago što smo to uspjeli kao dominantno pitanje. Ono jest legalističko, a u BiH s visokim predstavnikom koji krši daytonske ovlasti i ustavna rješenja moglo se svašta očekivati. Zato je Mehanizam koordinacije bio vrlo važan. Mi iz RS-a bili smo uporni u tome da se županijska razina i Brčko Distrikt uvaže u svojim ustavnim kapacitetima i da nitko ne bude zaobiđen. Međutim, moram reći kako je tekst Mehanizma koordinacije koji je usvojen na nekoj sumnjivoj sjednici Vijeća ministara u siječnju ove godine, na kojoj su glasovali Srbi, Hrvati i Bošnjaci, doveo u neravnopravnu poziciju pojedine institucije.

• Što je za vas bilo sporno s tim prijedlogom iz siječnja?

- To je omogućavalo da netko fizički ne može biti nazočan na sjednici i da netko drugi za njega odlučuje. To nije bilo dobro za RS, ali ni županije. Ne mogu vjerovati da su hrvatski predstavnici u Vijeću ministara prihvatili da netko drugi može odlučivati uime, primjerice, predstavnika županije koji iz nekog razloga nije došao na sjednicu. A to je doneseno. Sada je vidljiva razlika jer samo ovlašteni predstavnici države, Vlade RS-a i FBiH te županija mogu donijeti odluku uz poštovanje konsenzusa. To je kapitalno važno za sve, uključujući županije. 

• Posebno je za Hrvate prijeporna točka 3. koja uređuje pitanje preispitivanja odluka, a tamo su maknute županije?

- Ta točka bila je potrebna da viša razina odlučivanja u Mehanizmu koordinacije može razmatrati i poništiti odluke, primjerice, radnih skupina. I tu razumijem da postoji nedostatak koji treba dopuniti i ja sam to objasnio u pismu koje sam uputio Izetbegoviću i Čoviću smatrajući kako u točki 3. treba dodati da i ovlašteni predstavnici županija i Brčko Distrikta u okviru svojih nadležnosti razmatraju određene točke. Za razliku od toga u sporazumu iz siječnja gdje se odluke donose konsenzusom nazočnih, došli smo do pozicije da samo ovlašteni predstavnici razina vlasti mogu nazočiti s unaprijed određenim stavom i donositi odluke.

• Da se vratimo reakcijama Hrvata, jesu li vas iznenadile?

- Moram priznati kako sam pomalo bio iznenađen jer nije bilo razloga za to i mogli smo stvari izmijeniti na jednostavniji način. Sada ponavljam, što se tiče primjedbi Hrvata, spreman sam unaprijed dati suglasnost da se u članak 3. uključe ovlašteni predstavnici vlada 10 županija i Distrikta Brčko ako je to rješenje. A ja vjerujem da jest. Konačno na ovo pitanje treba staviti točku. Dobivanjem suglasnosti Izetbegovića na ovaj sporazum konačno imamo jasnu poziciju zaštite Bošnjaka, Srba i Hrvata. Nitko u ovome neće moći biti nadglasan kako se to ranije pokušavalo napraviti. Moje je mišljenje kako, bez potrebe da nekome sugeriram što će raditi, Hrvati ovaj prijedlog trebaju zgrabiti.

• Ipak, ostali ste mi nedorečeni je li ovim došlo do repozicioniranja odnosa Srba, Hrvata i Bošnjaka?

- Da najprije razjasnim dvojbu. Ja sam na sastanak u nedjelju otišao zbog razloga koje sam naveo, ali sam očekivao da ćemo nešto pojesti i razići se nakon 10 minuta. No, ozračje je bilo posve drukčije.

• Može li se posljednjim događanjima poremetiti odnos između vas i Čovića?

- Na brojnim primjerima i susretima izgradio sam prijateljstvo s Čovićem. I ja se tog prijateljstva ne odričem. Ne možemo uvijek stići kontrolirati ta razna događanja na nižim razinama, a u pravilu mi popravljamo posljedice na nižim razinama. I dalje imamo dobar odnos, a želim taj odnos imati sa svima. No, s Čovićem imam taj prirodno dobar izgrađen odnos i u tom pogledu nemam nijednu dvojbu. I kada politički djelujem, uvijek imam na umu da zaštitim Hrvate. Sjetite se pokušaja instaliranja nelegitimnih hrvatskih predstavnika u Vijeće ministara BiH koji je pokušavao ustrojiti Zlatko Lagumdžija. Čekalo se gotovo dvije godine da se promijeni taj stav jer mi nismo dali uspostaviti vlast dok se legitimni hrvatski predstavnici iz HDZ-a u nju ne uključe. Nismo to tada radili protiv trećeg, nego u interesu svih. Samo su zlonamjerni, i to me osobno pogodilo, mogli okvalificirati nedjeljni sastanak kao skup protiv Hrvata. Ja to želim demantirati. Nemam razloga tako raditi jer želim najbolje moguće odnose. Uvjeren sam da BiH s karakterom konstitutivnih naroda isključivo ovisi o dobrim odnosima na relaciji Hrvata i Srba jer se politički Bošnjaci jasno definiraju kao netko tko želi stvoriti unitarnu državu. A prirodna je težnja Srba i Hrvata prema decentralizaciji i to nas čini prirodnijim saveznikom u tom pogledu.

• Svejedno, među Hrvatima u BiH su se čak na nedjeljni srpsko-bošnjački dogovor mogli čuti komentari kako Izetbegović i Dodik ubrzavaju uspostavu hrvatskog entiteta?!

- Nemam ništa protiv. Ako je to kvalifikacija, onda je podržavam. Mislim kako je sudbina BiH da se jasno organizira treći entitet ili federalna jedinica i da BiH bude državna zajednica triju republika, triju naroda koji imaju dominantno svoju teritorijalno-političku organizaciju i sasvim logično da se na razini BiH odlučuje konsenzusom. To je jedino što može funkcionirati. Sve drugo je kamuflaža i karikatura koja će u nekoj novoj konstelaciji odnosa dovesti do raspada ove zemlje.

• Iako obje strane, pa čak i EU, za sebe navode kako su pobjednici, da je deblokiran put prema EU, kada se razotkrije stvarno stanje, a dio toga je čak prepoznala i sarajevska oporba, jedini pravi dobitnik je Dodik. Imate novac od MMF-a, niste više glavni kočničar, nego glavni europejac. Što je istina?

- Ja sam predstavnik RS-a i to ostajem.

• Srbijanski premijer Vučić podržao je ovaj dogovor, jeste li pod njegovim i pritiskom Njemačke prihvatili ovaj dokument, ali i izmjenu SSP-a?

- Ne. Ako jedna Njemačka, kancelarka Merkel, za razliku od Šarovića, koji je navodno srpski predstavnik u Vijeću ministara, kaže dođite i objasnite što su primjedbe RS-a, onda bi bilo nesuvislo i glupo ignorirati jedan takav poziv. Naravno da sam prihvatio razgovor i na njemu smo iznijeli egzaktne podatke da samo proizvođači u RS-u imaju 220 milijuna KM šteta od uvoza roba, a entitetski proračun 70 milijuna KM. Istodobno, iz Vijeća ministara dobili smo službeni podatak da bi ukupna šteta za BiH iznosila 60 milijuna KM. Zato su nas Nijemci i pitali što je tu točno. I to govori da je ova BiH nikakva. Što će nama BiH, kada smo se obratili za Južni tok, nismo dobili suglasnost, kada smo tražili potporu izgradnji Kliničkog centra Banja Luka, onda su podigli galamu i izgubili smo 40 mil. KM donacija, nakon čega smo morali uzeti zajam. Takva BiH nama ne treba. Ne razumijem kako netko očekuje da takvu BiH volim ako na svakom koraku koči sve što radimo.

• A Vučić?

- Nikada od Vučića nisam čuo da se nešto mora uraditi. On je meni predočio svoj stav o tome kako postoje određeni interesi Europe i da postoji potreba za tim, ali za mene je ključno bilo, pa čak i pitanje elementarne pristojnosti, da se njemačkom ministru jasno odgovori na upit o našim procjenama štete. Sve primjedbe i prigovore sa strane u tome smislu ne smatram ozbiljnim. Sve što radim ovdje je da tražim maksimalnu dobit za RS i u svakom razgovoru se tako ponašam.

• Visoki predstavnik Valentin Inzko ocijenio je da je referendum o danu RS-a antidaytonski. Kako na to gledate, očekujete li reakciju međunarodne zajednice?

- Ne očekujem ništa. Inzko je odvjetnik bošnjačke strane u BiH. Čim su ga pritisnuli iz Sarajeva, odmah se sjetio odgovoriti. Što to nije govorio 6, 7 dana prije. Referendum je raspisan prije mjesec dana. To ponajprije govori o njemu. A što se tiče samog referenduma, njega je raspisao sam Bakir Izetbegović onoga trenutka kada je od Ustavnog suda BiH tražio da se poništi taj dan. Ne treba se praviti blesav jer je zapravo on to uradio, nismo mi. Nikome nismo smetali oko 9. siječnja, poštovali smo, slavili. Najednom se pojavila ta priča i Ustavni sud se pretvorio u problem zbog stranaca koji tamo sjede. Referendum je zapravo odgovor na siljenje Ustavnog suda BiH, neuvažavanje realnosti, odgovor na političku praksu koja pokušava preko takvih institucija nametnuti volju drugima. A mi odgovaramo: - E hoćemo slaviti 9. siječnja i što nam tu možete uraditi.

• Što, hipotetski, da se pred Ustavnim sudom nađe pitanje zahtjeva za ukidanje naziva, pa i samog entiteta RS-a?

- Pa, zar mislite da ne razmišljamo i o tome, pa će nam opet reći: eto imate odluku Ustavnog suda. Kojega suda? To bi bilo dovoljno da provedemo referendum i ja bih volio da dođe do toga. Neka stave to što prije. Ovdje Srbima, Hrvatima, ali ni Bošnjacima nećete ništa uspjeti nametnuti. Ali ako idete već tako, onda će nas to sve samo dodatno homogenizirati. Zanimljivo, ovoga 9. siječnja smo proslavili najmasovniji praznik RS-a, a da nije bilo odluke Ustavnog suda, imali bismo samo akademiju. Meni je srce bilo preveliko. Svaka kuća je imala istaknutu srpsku zastavu. Eto do čega je dovela odluka Ustavnog suda.

• Kakvima ocjenjujete odnose Srba, Hrvata, Bošnjaka, ima li prostora za konačni dogovor?

- Osobno smatram da su Hrvati i Srbi riješili svoje odnose, ponajprije dviju država Srbije i Hrvatske. U BiH imamo i Republiku Srpsku, Hrvati i Srbi dobro surađuju s ustavnim pozicijama kakve imamo. I razumijemo i poziciju hrvatskog naroda koji je razgrađen intervencijama međunarodne zajednice, ali i šlampavim potezima njihovih predstavnika. Rekao bih da je daytonska pozicija bila puno jača za Hrvate. Kada su u pitanju odnosi s Bošnjacima, oni u političkom smislu nisu riješeni jer imaju neskrivenu želju za apsolutnom dominacijom. To čak i ne kriju. Srbi su zadovoljni sa statusom RS-a i žele ga graditi u dobrom odnosu sa svima. S Hrvatima tu nema problema. Dapače, imam osjećaj da Hrvati sanjaju ovaj cilj koji smo mi ostvarili. Mi u suštini ne želimo ništa drugo nego izvorne pozicije koje smo dobili u Daytonu i mi onda nismo protiv BiH. Protiv svake druge BiH jesmo. Zato smatramo da je visoki predstavnik poduzeo niz kaznenih poteza rušeći Daytonski sporazum i na položaju Hrvata, ali i Srba. Srbi i Hrvati bi morali uspostaviti liniju ispod koje ne bi smjeli ići. A to je pitanje Ustavnog suda. Ustavni sud nastavlja praksu visokog predstavnika jer tri strana suca i dva Bošnjaka mogu sve odluke kreirati. Ustavni sud je pitanje sudbine Hrvata i Srba u budućem vremenu, hoće li ih biti ili neće. Jasno sam svima poručio, pa i Izetbegoviću, da neće dočekati da tri stranca i dva Bošnjaka nameću političke odluke Srbima.

• Kako onda razriješiti taj gordijski čvor?

- Problem je u tome što Bošnjacima nikada nije dosta jer žele dominaciju i asimilirati ostale te da dobiju nekoliko podanika, kao što su Hrvati imali u ranijem mandatu, a Srbi danas u Savezu za promjene. I to je način kako se godinama svi mrcvarimo, a time se suštinski šalje poruka da se ne želi istinski riješiti problem. Jednostavno, treba sjesti s legitimnim predstavnicima Srba i Hrvata i jasno reći - idemo razriješiti sve probleme koji nas remete. Umjesto toga koristi se intervencionizam međunarodne zajednice i niz drugih mjera. S druge strane, bošnjačka se politika ranije dosta oslanjala na snagu Turske, a i to se u posljednje vrijeme mijenja. Očito je da će se sada pozicija Turske oslabiti prema Europi i SAD-u, a već su vidljivi ti problemi. To će zasigurno utjecati i na ponašanje onih iz Europe i SAD-a prema ulozi Turske ovdje. Upravo je ovo trenutak kada se predstavnici u BiH moraju okupiti i dogovoriti. Svako legitimno pitanje Hrvata da zaštite vlastitu poziciju i za mene je osobno legitimno. Isto to mislim i za Bošnjake. 

• Je li BiH postala muslimanska država nakon objave rezultata popisa pučanstva?

- Muslimanska je samo tamo u županijama gdje su većina Bošnjaci muslimani. RS, ali ni županije gdje su Hrvati u većini, vjerujem, nikada neće biti muslimanski u negativnom kontekstu nametanja šerijata. Bošnjaci, međutim, koji prakticiraju islam kao vjeru su dobrodošli i ja s njima nemam nijedan problem. Ali, s politikom i drugim procesima itekako imam. Kada je Huntington napisao knjigu “Sukob civilizacija” onda je neoliberalni krug po Zapadu govorio kako je on luđak. Pogledajte što se događa 10-15 godina poslije.

• Kakve su vaše procjene za lokalne izbore, analitičari procjenjuju veliku borbu SNSD-a i SDS-a u nekoliko gradova?

- Dobit ćemo 60% općina. I to je uvjerljiva pobjeda.

• U odnosu na posljednje izbore?!

- To je porast za 100%.

• Mogu li rezultati općinskih izbora dovesti do rekonstrukcije državne vlasti, neki čak i susret u Istočnom Sarajevu povezuju novom koalicijskom vezom SDA - SNSD u Vijeću ministara?

- Pogrešno. Nama je kao “kec na desetku” leglo to što je Savez za promjene otišao na državnu razinu i pokazao svoj izdajnički kapacitet. Naš rast je uglavnom vezan uz tu činjenicu. Da je SNSD ostao gore na državnoj razini, vjerojatno bi do sada imao problem s političkim legitimitetom. Ovako je njih nakon nekarakternih i loših političkih poteza za poziciju RS-a narod prekrižio. SNSD se pokazao kao stranka koja ne gubi snagu u organizacijskom smislu. Miting koji smo ovdje organizirali kao potporu vlasti RS-a, kao reakciju na poteze oporbe koji su pokušali ovdje izvesti neko proljeće, govori o tome da SNSD ima iznimnu organizaciju. Moram vam reći da sam bio radostan i iznimno ugodno iznenađen reagiranjem ljudi s terena jer ih je došlo 30.000.

• Stalno ste pod istragama, prijete vam uhićenjima, a u ovoj državi su se tako često rješavali i “politički procesi”. Je li vas strah ovih progona?

- Čovjek se umori od svega, a moj pokojni djed mi je rekao jednu stvar koja mi je jako pomogla u razumijevanju odnosa. Rekao je: - E, moj sine, nije život nimalo težak, koliko su teške budale u životu. Ako se, pak, baviš budalama, naravno, izgubiš snagu i energiju. A kada se neke budale navale i pokušaju iskoristiti institucije, onda se umjesto straha javi inat. Često sam o tome razgovarao i s Čovićem, kako je uspio nadići u sebi to da je šest mjeseci ni kriv ni dužan proveo u zatvoru, a ja sigurno ne bih bio takav. Uostalom, da bilo što imaju protiv mene, ne bih stalno bio samo pod istragama.•