Australska prijestolnica Canberra je prije više od stotinu godina građena po idejama arhitektonskoga para iz SAD-a pa ne čudi što taj grad i danas neodoljivo podsjeća na one američke. Uredna, širokih ulica s mnogo zelenila, Canberra se, čini se s punim pravom, našla na popisu deset najčišćih metropola na svijetu.
Udaljenost nije prepreka
Na jeziku starosjedilačkog naroda Aboridžina Canberra znači “mjesto susreta” pa je tako i taj relativno mali grad bio i ostao prostor na kojem se kultura i tradicija naših prostora sjedinila s australskom.
Tomu su najzaslužniji naši iseljenici s kojima smo se imali prigodu družiti tijekom boravka u Canberri. Članovi hrvatske zajednice u Canberri okupljaju se u Hrvatskom klubu “Deakin” i bili su posebno zadovoljni što je, nakon više od deset godina, član Predsjedništva BiH ponovno posjetio Australiju. Na tribinu na kojoj je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović govorio o situaciji u BiH došli su željni informacija. Na tribini, ali i nakon nje, u neposrednom razgovoru, Hrvati koji žive u Canberri, a mnogo ih je podrijetlom iz BiH, zanimali su se za Izborni zakon, ustavno uređenje, jednakopravnost naroda, ali i za političke odnose u lokalnim sredinama, poput Rame, iz kojih su u potrazi za boljim životom stigli do Australije. Dominantno su tu bili prisutni ljudi starije generacije, čije su veze s domovinom još uvijek snažne. Razgovaralo se i o gospodarskoj suradnji jer naši ljudi su u Canberri vrlo istaknuti u politici, znanosti, zdravstvu.
Tako je i hotel u kojem smo bili smješteni jedan od pet u vlasništvu Hrvata Ivana Domazeta. To mu čak nije primarni biznis jer se taj uspješni čovjek zapravo bavi visokogradnjom. Jednako kao i na Novom Zelandu, Hrvati u Australiji vrlo su uspješni u poljoprivredi, osobito u vinogradarstvu.
Priliku za susret s Hrvatima, ali i pripadnicima drugih bosanskohercegovačkih naroda koji žive u Australiji, imali smo i u Veleposlanstvu BiH u Canberri. Veleposlanik Mirza Hajrić organizirao je veliki i vrlo posjećen prijam na kojem su, uz australske dužnosnike te predstavnike diplomatskog zbora, bili i brojni uspješni bh. građani, kao i svećenici koji skrbe o vjerskim potrebama katolika, pravoslavaca i muslimana s naših prostora u Australiji.
Pred sami prijam Čović je u dvorištu posadio drvo kao znak prijateljstva žitelja BiH i Australije. Na prijmu smo, pak, svi mi koji smo doputovali iz BiH odgovarali na pitanja naših ljudi koji su očito zainteresirani za informacije iz domovine. I ovom prigodom Čović je istaknuo kako udaljenost Australije ne smije biti prepreka razvitku odnosa s tom zemljom, ali i s bh. građanima koji su poveznica u izgradnji još boljih veza BiH i Australije.
Pomoći BiH
S Jasminom ef. Bekrićem, muftijom Islamske zajednice BiH u Australiji, fra Miroslavom Jelićem iz Hrvatskog katoličkog centra u Canberri i Goranom Čečezom, svećenikom iz srpske pravoslavne crkve sv. Sava, Čović je razgovarao o djelovanju vjerskih zajednica u Australiji. Istaknuta je iznimna važnost duhovne skrbi i njegovanja vjerskih običaja sve tri konfesije, kako bi se i na taj način konstantno osnaživala povezanost s maticom. Iako su nacionalno organizirani, iseljenici iz BiH međusobno surađuju, što su potvrdili i vjerski predstavnici koji u tome imaju iznimnu ulogu.
- Svaka od tih zajednica ima svoje probleme i svoju misiju te skrbi o svom vjerničkom sustavu u Australiji, ali i međusobno komuniciraju na dosta dobar način te tako održavaju veze. Treba znati da je naša dijaspora tu prisutna posljednjih 150 godina i svi ljudi koji su dolazili donosili su svoje breme problema zbog kojih su se i pokrenuli. No, komunikacija je evidentno prisutna i to je svakako pozitivno - ističe Čović.
Za njega je, kako sam kaže, ovo bio jedan od najljepših diplomatskih prijmova na kojima je bio, a tome su svakako doprinijele svojim pjesmama i članice ženskog zbora Modra rijeka koji već više od dvadeset godina djeluje u Australiji. Članice zbora su većinom izbjeglice koje su u Australiju došle iz BiH, ali i ostalih zemalja bivše države pa su u njihovu repertoaru, uz bosanskohercegovačke, dominirale dalmatinske pjesme. Članice zbora kažu kako takav oblik kulturne promidžbe predstavlja prigodu da daleko od domovine pokažu i dočaraju svu ljepotu kulturnog blaga koje predstavljaju pjesma i glazba zemlje njihova podrijetla.
Evidentno je da naši iseljenici u Australiji, bez obzira na nacionalnu pripadnost, žele pomoći BiH. Raspituju se kako se mogu više uključiti kao promotori BiH. Bez obzira na udaljenost, jasno je da je potrebna češća i intenzivnija komunikacija države BiH s njima.
Drugi dan boravka u Canberrri bio je, pak, rezerviran za glavni politički, državnički susret, onaj s generalnim guvernerom Australije sir Peterom Cosgroveom. On u kraljičino ime upravlja Australijom i zapravo je najviši politički dužnosnik u toj zemlji. Ujedno je i general, odnosno zapovjednik australske vojske, pa ne čudi što je sigurnost bila jedna od ključnih tema njegova razgovora s predsjednikom Čovićem.
- Zamolio sam ga da oni ohrabre i podrže naš euroatlantski put te da nam daju potporu za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, a osobito da se više pozornosti posveti bilateralnim sporazumima kakav je onaj o socijalnom osiguranju na kojem se već dulje vrijeme radi. Mislim da ćemo nakon ovih susreta intenzivirati te aktivnosti i završiti cijelu priču u idućih nekoliko mjeseci. To je preznačajno za naše ljude koji žive ovdje i imaju administrativne probleme koje će tako rješavati - kazao nam je Čović nakon susreta s generalnim guvernerom Australije.
Jedno od nezaobilaznih mjesta u Canberri je i impozantni ratni memorijal, kompleks izgrađen u znak zahvalnosti i sjećanja na sve australske državljane poginule u ratovima diljem svijeta. S jedne strane tog memorijalnog spomenika su žrtve iz Prvog, a na drugoj iz Drugog svjetskog rata. Na poseban način su obilježene sve pojedinačne žrtve na prostoru od oko dva kilometra dužine. Tu je i umjetno jezero, a na njegovoj drugoj strani je zgrada parlamenta. Fascinantno to izgleda i pokazuje koliko oni cijene svoju povijest i žrtvu za izgradnju jednog moćnog, demokratskoga društva, što je danas Australija.
- Malo ljudi u BiH zna da je u Drugom svjetskom ratu poginulo 45.000 australskih vojnika na ratištima u Europi. Imao sam prigodu odati počast i položiti vijenac na spomenik koji šalje jednu poruku kroz povijest o žrtvovanju Australije. Ta zemlja u novijoj povijesti nije imala rata na svom teritoriju, ali je uvijek bila u funkciji izgradnje mira negdje u svijetu - kazao nam je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović nakon što se uime BiH poklonio australskim žrtvama, među kojima ima i onih iz BiH, gdje su također australski vojnici nastojali pomoći uspostavi mira. •