Pravilna prehrana podrazumijeva unošenje hrane bogate nutrijentima koji će zadovoljiti potrebe organizma za obnavljanjem i izgradnjom stanica i tkiva te energiju koju organizam koristi za normalno funkcioniranje i odvijanje svih životnih procesa. Sve iznad tih potreba je višak koji će, s vremenom, stvoriti zdravstveni problem, kazala je inženjerka prehrambene tehnologije Suada Karić i naglasila značaj prehrane djece, s obzirom na to da su u dobi razvoja koja zahtijeva uravnotežen unos hranjivih sastojaka nužnih za pravilan razvoj, kako fizički, tako i intelektualni. - Osim toga, u tom uzrastu stječu se prehrambene navike koje ostaju za čitav život. Djetinjstvo je najzahvalnije doba za razvoj pravilnih prehrambenih navika za cijeli život. Zdravstveni problem dugoročno stvara nekontrolirani unos rafiniranih ugljikohidrata, slatkiša, gaziranih sokova, pekarskih proizvoda tipa kroasana, buhtli, bijelog peciva, soli... Sve to će s vremenom uzrokovati zdravstveni problem u vidu pretilosti, anoreksije, bulimije, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa (DM 2)... - kaže Karić. Naglašava da broj bolesti koje se povezuju s nekvalitetnom prehranom raste. Smatra da najjednostavniji način da se djeca hrane zdravo jest da se roditelji hrane pravilno jer djeca budno prate odrasle, imitiraju ih. - Međutim, prehrana djece je i društveni problem. Djeca školske i predškolske dobi provode mnogo vremena izvan kuće, izložena su utjecaju vršnjaka, a njihova prehrana ovisi i o organiziranoj ponudi obroka, odnosno užine - naglašava. Karić misli da je u slučaju prehrane školske djece odgovornost na onima koji im nude obroke i užine, a ono što nedostaje u ponudi svakako su voće i mliječni napici… - Ponuda mora biti kvalitetna, raznolika, obroci moraju zadovoljiti potrebe uzrasta, a ne samo potrebu zadovoljiti sitost. Najskuplja je nezdrava hrana - ističe. Podsjeća da je istraživanje provedeno među osnovcima na području SŽ-a potvrdilo sumnje o povećanom broju pretile djece.
Prehrambene navike