Iz Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH podsjećaju kako je Srbija 20. listopada ove godine izvijestila Ured za izvršenje presuda Europskog suda da će nakon godinu i pol dana odgađanja uskoro donijeti zakon kojim će regulirati povrat štednje bh. građanima kod banaka sa sjedištem u Srbiji, piše Večernji list BiH.
Prva rata 2018. godine
Kako navode iz Udruženja, prema akcijskom planu, potraživanja bi trebala biti isplaćena u pet godin, i to u deset polugodišnjih rata, od 31. kolovoza 2018. do 23. veljače 2023. Iako se presuda Europskog suda za ljudska prava treba primijeniti na četiri banke, neke na nju još nisu odgovorile. U Srbiji je Invest banka Beograd dužna 94,3 milijuna dolara. Ni dugovanja Jugo i Privredne banke još nisu izmirena. Prema podacima Udruženja, više od 25 tisuća registriranih štediša tih triju banaka čeka oko 722 milijuna eura. U praksi se, kažu, ispostavilo kako je broj štediša mnogostruko veći. U odluci usvojenoj u Strasbourgu navodi se kako je rok za izvršenje presude istekao 16. srpnja 2015., stoji je u priopćenju Vijeća Europe (VE). Predstavnici 47 zemalja članica najveće paneuropske organizacije konstatirali su kako su srpske vlasti dale novi prijedlog zakona o odštetama deviznim štedišama i pozivaju na što hitniju primjenu presude iz Strasbourga. U slučaju da Srbija ne napravi pomak u donošenju zakona koji bi regulirao isplatu stare devizne štednje, VE će ponovno razmatrati napredak u izvršenju presude na sljedećem sastanku u Strasbourgu, priopćeno je iz ove organizacije. Europski sud za ljudska prava je presudom iz srpnja 2014. naložio Srbiji i Sloveniji da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se štedišama nekadašnje Ljubljanske banke, Invest banke, Beobanke i drugih nadoknadila deponirana devizna štednja pod istim uvjetima pod kojim su ove dvije države vratile štednju svojim državljanima.
Objema državama tada je dan rok od godinu dana da počnu rješavati probleme. Prema procjenama Udruženja štediša, Srbija će na ime stare devizne štednje morati isplatiti više od 200 milijuna eura.
Obračun kamata
Do 31. prosinca 1997. obračunavat će se ugovorena kamata, a za razdoblje od 1. siječnja 1998. do 31. kolovoza 2018. primijenit će se kamata od 2 posto na godišnjoj razini. Za razdoblje do 23. veljače 2023. obračunavat će se godišnja kamata od 0,5 posto, stoji u priopćenju Udruženja za zaštitu devizni štediša u BiH. Stoga iz Udruženja pozivaju štediše podružnica Invest i JIK banke u BiH i bh. štediše kod banaka u Srbiji da pripreme devizne knjižice i ugovore o oročenju. Za one čija je dokumentacija tijekom rata u BiH uništena, podaci se vode kod nadležnih tijela Srbije. Dokumentacija podružnica u Tuzli je nakon rata prenesena u Srbiju. Udruženje poduzima aktivnosti da Srbija štedišama u takvom položaju osigura pristup potrebnoj dokumentaciji, stoji u priopćenju. Prema podacima ovog udruženja, Slovenija za oko 125.000 štediša u BiH treba isplatiti blizu 450 milijuna eura, dok je Srbija dužna isplatiti blizu 250 milijuna eura na ime 40.000 štediša.•