Među islamistima ima popriličan broj boraca iz ovog dijela Europe, štoviše poznato je da postoji tzv. Balkanska brigada u okviru ISIL-a. Iako točan broj boraca koji je sačinjavaju nije poznat, prema riječima Zorana Dragišića, profesora na Fakultetu za sigurnost u Beogradu, Balkanska brigada mogla bi imati nekoliko stotina članova.
Vlado Azinović, politolog, povjesničar i profesor na Fakultetu političkih znanosti iz Sarajeva u travnju ove godine zajedno s Muhamedom Jusićem objavio je istraživanje pod nazivom "Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca" u kojemu među ostalim i navodi koliko je dosad ljudi s područja Balkana otišlo u Siriju i Irak boriti se na strani Islamske države. Nazvao je to regionalnim fenomenom, a u razgovoru za Index objašnjava što to znači te čega nas zapravo sada najviše treba biti strah.
"Ovdje se radi o lokalnoj refleksiji nečega što je globalni problem. U Siriju i Irak otišlo je oko 25 tisuća boraca iz stotinu zemalja svijeta, dakle polovica zemalja na svijetu ima svoje ljude u Islamskoj državi. Lokalna refleksija tog globalnog problema je vrlo zanimljiva jer ne samo da u rat odlaze iz BiH, odlaze iz Slovenije, ima često i onih koji su se preobratili. Imamo informacije o tri hrvatske žene koje su udane za Bosance u Siriji, zatim jako puno Albanaca...", priča za Index.hr Azinović.
Otkriva i kako se ne može zapravo niti utvrditi točan broj jer primjerice, jako puno BiH državljana otišlo je iz dijaspore ravno u Siriju. "Pokušali smo utvrditi njihov identitet, ali uz puno registriranih koje smo otkrili ima i veliki broj ilegalnih odlazaka. Stoga su brojke vrlo nepouzdane, više nam služe kao neka vrsta pokazatelja obima tog fenomena, nego da možemo reći koliko je ljudi u Siriji i Iraku. Dakle, te su brojke više ovdje da bi se ukazalo na širinu i rasprostranjenost.", govori nam Azinović.
Opasna radikalizacija žena i djece
Prema njegovim riječima, popustio je entuzijazam odraslih muškaraca za odlazak u Siriju i Irak te je sada radikalizacija usmjerena na žene i djecu. "Posebno se to odnosi na mlade tinejdžere koji neselektivno koriste internet i sve uzimaju zdravo za gotovo. Puno ih je lakše navući", kaže nam Azinović i priznaje, njima kao istraživačima to je jako zanimljivo, ali to je istovremeno i jako opasno.
"Mislim da će rezultati istraživanja o radikalizaciji žena i djece biti posebno zabrinjavajuću. Trenutno znamo da je u Siriju i Irak otišlo najmanje 25-ero djece iz BiH, ali i desetak djece se rodilo u Siriji, ta djeca rođena u Islamskoj državi bit će dodatno radikalizirana jer neće znati da postoji išta drugo osim Islamske države. "To sada poprima zabrinjavajuće razmjere. Ranije ste s islamskim radikalima mogli doći u kontakt u virtualnoj stvarnosti, ali mi sad fizički imamo ljude koji su u kontaktu s raznim drugim ljudima i predstavljaju sigurnosnu prijetnju tamo gdje se su sad, a posebno ako se vrate"., kaže.
No, ipak, većina ljudi koja je otišla ne želi se vratiti jer kao vjeruju da su preseljenjem samo slijedili čovjeka čiju vjeru slijede, preselili su iz nevjerničke sredine u vjerničku, i ne žele se vratiti. "Upravo jedan od rituala za ulazak u Islamsku državu je cijepanje putovnice čime pokazuju raskid sa svojim formalnim porijeklom", otkriva nam Azinović koji se pita i što će biti s tim ljudima kada se Islamska država raspadne, gdje će otići i hoće li se pokušati vratiti? "Ideološki i operativno ti će ljudi biti obilježeni kao sigurnosna prijetnja za bilo koji teritorij", dodaje.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
O islamistima u Hrvatskoj Azinović zna ono što je SOA objavila. Podsjetimo, u lipnju je hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija objavila dokument u kojemu je otkrila da je spriječila odlazak maloljetnika, koji se radikalizirao putem interneta, u Siriju. Također, otkrili su kako se na području Islamske države nalazi 6 hrvatskih državljana, od kojih je za dvoje utvrđeno da su sudjelovale u borbenim aktivnostima te da se proces radikalizacije tih osoba odvio u inozemstvu.
"SOA je očito imala uspjeha i u kontaktu s obitelji uspjela intervenirati na vrijeme. Brojčano gledajući u Hrvatskoj postoji mali broj ljudi koji bi se eventualno mogao radikalizirati, no u drugim je zemljama bilo dosta slučajeva da su vrlo brzo radikalizirani i preobraćeni ljudi koji nisu muslimani. Očito je da je jedna vrsta opreza potrebna i zbog toga je oprez, ne panika, biti neophodan neko vrijeme. No, Hrvatska se dosta racionalno odnosi prema tom problemu. Mislim da je hrvatska Vlada učinila najviše što je mogla jer objektivno, iako ružno zvuči, nije se moglo ništa učiniti. Egipat nema kontrolu nad svojim teritorijem i bilo je nemoguće izvesti bilo što osim nekakve spektakularne akcije nekih komandosa, ali to je nerealni scenarij. Od prvog trenutka, nažalost, ta je bitka bila izgubljena. Bilo je samo pitanje tko je ta skupina koja ga je otela i postoje li zaista te žene čije su oslobađanje tražili.", komentira nam Azinović.
Otmicom nedužnog čovjeka samo su se željeli dokazati?
On smatra kako je moguće i da je skupina izvršila otmicu samo kako bi se dokazala ostalim skupinama jer, podsjeća, ISIS nije jedinstven već se radi o širokoj koaliciji. "U toj širokoj koaliciji, među tim skupinama, postoji veliko suparništvo, i oko novca i oko kontrole teritorija i oko zapovijedanja. Ova skupina dosad nije bila na tzv. mapi, a ovom otmicom nedužnog čovjeka je na neki način pokušala dobiti legitimitet.", dodao je Azinović.
Podsjetimo, u BiH već sad postoji nekoliko vehabijskih zajednica, a najpoznatija je zajednica u Gornjoj Maoči iz koje je prošlog ljeta Bilal Bosnić pozvao mlade muslimane da se pridruže ISIL-u. Gornja Maoča nalazi se svega na tridesetak kilometara od hrvatske granice pa se s pravom postavlja pitanje koliko je sigurna sama Hrvatska, pogotovo ako se borci koji su otišli boriti se na Bliski Istok jednom vrate nazad u BiH. Dok Azinović smatra da su oni koji su otišli tamo zapravo otišli i nemaju se namjeru vratiti, Zoran Dragišić u razgovoru za HRT vidi dvije vrste povratnika iz Islamske države. Prvi su, prema njemu, razočarani mladi ljudi koji su se nadali da će tamo gdje su išli zateći borce za pravdu. No, prema Dragišiću, oni koji se vrate mogu biti još radikalniji nego što su bili kada su otišli te svojim utjecajem, iskustvom i fanatizmom džihad koji su započeli tamo mogu probati nastaviti ovdje.