Nakon što su neuspješno okončani pregovori o izbornoj reformi, sve više se postavlja pitanje mogućnosti održavanja općih izbora u BiH i provedbe njihovih rezultata ako se ipak organiziraju.
Hrvatsko stajalište
Jasno stajalište hrvatskih predstavnika je da trenutačno nema preduvjeta za izbore. Zbog činjenice da je Ustavni sud BiH izbrisao dva članka Izbornoga zakona BiH, proglasivši ih prethodno neustavnim, u ovom je trenutku jasno kako bez spomenutih članaka neće biti moguće provesti izborne rezultate, poručuju hrvatski predstavnici, a piše Večernji list BiH. Ako se, pak, njihova upozorenja budu ignorirala, kao što je to sada slučaj, Hrvati su spremni pravdu tražiti i u Strasbourgu. U međuvremenu je i Ustavni sud BiH upozorio na potrebu provedbe njegovih presuda, ali to u Sarajevu trenutačno malo tko želi čuti. Inzistiraju na stavu da se izbori mogu provesti i s izbrisanim odredbama zakona. Ponašanje Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, kome srpski i hrvatski politički predstavnici također spore legitimitet, potpuno je na liniji političkog Sarajeva. Novi predsjednik ovog tijela, Suad Arnautović, koji je na toj poziciji zamijenio bivšeg savjetnika Željka Komšića, tvrdi da će izbori biti u listopadu ove godine. Paradoksalno je da se pri tome upravo poziva na zakon, piše Večernjak. - Dok u zakonu stoje izričite, imperativne odredbe koje točno preciziraju vrijeme raspisivanja i održavanja izbora, mi ćemo tako i postupati - izjavio je Arnautović. Dodatni problem je činjenica da trenutačno nema odluke Vijeća ministara BiH o financiranju izbora, jer još nije usvojen državni proračun za 2022. godinu. Spominju se neka "alternativna" rješenja, ali nema dvojbe da bi svi eksperimenti i u pogledu financiranja samo dodatno kompromitirali te izbore. No, samo financiranje je mnogo manji problem od političkih i pravnih posljedica inzistiranja na održavanju izbora bez prethodnih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Hrvatski politički predstavnici ipak i dalje pozivaju na promjene Izbornoga zakona kako bi se provele sudske presude. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović sazvao je tako žurnu sjednicu toga tijela koja će se održati 26. travnja, a na kojoj će se naći HNS-ov prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva. Hoće li biti reforme
Pravni problem je kako uopće provesti izbore kad su izvan snage stavljene njegove odredbe koje se izravno tiču izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Izborni sustav u BiH je takav da bez ovog doma nije moguće formirati ni državnu vlast u potpunosti. Postavlja se pitanje koja je svrha organiziranja izbora čije rezultate nije moguće provesti. Ako bi osporavani SIP na sebe preuzeo ulogu da bez zakonskog uporišta regulira izbor izaslanika u Dom naroda, to bi tek bio pravni kaos, piše Večernji list. O političkim posljedicama takvog eksperimenta suvišno je i govoriti u situaciji kada je nepovjerenje među nacionalnim političkim predstavnicima ionako preveliko. Kao što je poznato, u Federaciji BiH još nije formirana nova vlast ni nakon prošlih izbora, a uđe li Federacija, a s njom i cijela BiH u novi izborni mandat bez mogućnosti uspostave kompletne zakonodavne, te izvršne vlasti, problemi bi mogli samo eskalirati. Treba imati u vidu da je entitetska razina vlasti ključna za ekonomsko i socijalno funkcioniranje države te da se tu bilo kakvi zastoji u funkcioniranju odmah odražavaju na svakodnevni život. Htjeli to priznati ili ne, svi su svjesni ovih opasnosti i zato je u interesu svih da ne postoje bilo kakve blokade. Međunarodni dužnosnici, koji su do sada u više navrata nastojali posredovati u iznalaženju rješenja za izbornu reformu, također pozivaju na unutarnji politički dogovor. Posebni predstavnik Parlamentarne skupštine OESS-a za jugoistočnu Europu Azay Guliyev koji je nedavno posjetio BiH naglasio je da Parlamentarna skupština OESS-a promovira dijalog kao najbolje sredstvo postizanja rezultata zbog čega je ohrabrio stranke koje već surađuju da riješe sva pitanja koja vide kao prepreke, da ih prevladaju i da se pripreme za izbore.
Jasno stajalište hrvatskih predstavnika je da trenutačno nema preduvjeta za izbore. Zbog činjenice da je Ustavni sud BiH izbrisao dva članka Izbornoga zakona BiH, proglasivši ih prethodno neustavnim, u ovom je trenutku jasno kako bez spomenutih članaka neće biti moguće provesti izborne rezultate, poručuju hrvatski predstavnici, a piše Večernji list BiH. Ako se, pak, njihova upozorenja budu ignorirala, kao što je to sada slučaj, Hrvati su spremni pravdu tražiti i u Strasbourgu. U međuvremenu je i Ustavni sud BiH upozorio na potrebu provedbe njegovih presuda, ali to u Sarajevu trenutačno malo tko želi čuti. Inzistiraju na stavu da se izbori mogu provesti i s izbrisanim odredbama zakona. Ponašanje Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, kome srpski i hrvatski politički predstavnici također spore legitimitet, potpuno je na liniji političkog Sarajeva. Novi predsjednik ovog tijela, Suad Arnautović, koji je na toj poziciji zamijenio bivšeg savjetnika Željka Komšića, tvrdi da će izbori biti u listopadu ove godine. Paradoksalno je da se pri tome upravo poziva na zakon, piše Večernjak. - Dok u zakonu stoje izričite, imperativne odredbe koje točno preciziraju vrijeme raspisivanja i održavanja izbora, mi ćemo tako i postupati - izjavio je Arnautović. Dodatni problem je činjenica da trenutačno nema odluke Vijeća ministara BiH o financiranju izbora, jer još nije usvojen državni proračun za 2022. godinu. Spominju se neka "alternativna" rješenja, ali nema dvojbe da bi svi eksperimenti i u pogledu financiranja samo dodatno kompromitirali te izbore. No, samo financiranje je mnogo manji problem od političkih i pravnih posljedica inzistiranja na održavanju izbora bez prethodnih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Hrvatski politički predstavnici ipak i dalje pozivaju na promjene Izbornoga zakona kako bi se provele sudske presude. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović sazvao je tako žurnu sjednicu toga tijela koja će se održati 26. travnja, a na kojoj će se naći HNS-ov prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva. Hoće li biti reforme
Pravni problem je kako uopće provesti izbore kad su izvan snage stavljene njegove odredbe koje se izravno tiču izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Izborni sustav u BiH je takav da bez ovog doma nije moguće formirati ni državnu vlast u potpunosti. Postavlja se pitanje koja je svrha organiziranja izbora čije rezultate nije moguće provesti. Ako bi osporavani SIP na sebe preuzeo ulogu da bez zakonskog uporišta regulira izbor izaslanika u Dom naroda, to bi tek bio pravni kaos, piše Večernji list. O političkim posljedicama takvog eksperimenta suvišno je i govoriti u situaciji kada je nepovjerenje među nacionalnim političkim predstavnicima ionako preveliko. Kao što je poznato, u Federaciji BiH još nije formirana nova vlast ni nakon prošlih izbora, a uđe li Federacija, a s njom i cijela BiH u novi izborni mandat bez mogućnosti uspostave kompletne zakonodavne, te izvršne vlasti, problemi bi mogli samo eskalirati. Treba imati u vidu da je entitetska razina vlasti ključna za ekonomsko i socijalno funkcioniranje države te da se tu bilo kakvi zastoji u funkcioniranju odmah odražavaju na svakodnevni život. Htjeli to priznati ili ne, svi su svjesni ovih opasnosti i zato je u interesu svih da ne postoje bilo kakve blokade. Međunarodni dužnosnici, koji su do sada u više navrata nastojali posredovati u iznalaženju rješenja za izbornu reformu, također pozivaju na unutarnji politički dogovor. Posebni predstavnik Parlamentarne skupštine OESS-a za jugoistočnu Europu Azay Guliyev koji je nedavno posjetio BiH naglasio je da Parlamentarna skupština OESS-a promovira dijalog kao najbolje sredstvo postizanja rezultata zbog čega je ohrabrio stranke koje već surađuju da riješe sva pitanja koja vide kao prepreke, da ih prevladaju i da se pripreme za izbore.