Iako i sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini ima sva obilježja ozbiljne političke, pa i pravne krize, ono što nas očekuje moglo bi stvoriti do sada neviđeni pravni vakuum u daytonskoj BiH, a to će automatski značiti i dodatne političke probleme, piše Večernji list BiH.
Političke stranke i dužnosnici iz Republike Srpske podnijeli su ili će podnijeti Ustavnom sudu BiH više žalbi kojima osporavaju ustavnost pojedinih odluka, pa čak i konstituiranje tijela vlasti u Federaciji BiH.
Najava osporavanja 1. ožujka kao Dana neovisnosti BiH mogla bi zaoštriti političku situaciju, slično kao što se proteklih tjedana dogodilo s Danom Republike Srpske. No, ako Ustavni sud BiH pozitivno odgovori na drugu žalbu iz RS-a, onu kojom se osporava ustavnost aktualnog saziva Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, funkcioniranje institucija u ovom entitetu moglo bi biti potpuno paralizirano.
Pravni tim iz RS-a obratio se Ustavnom sudu BiH zbog činjenice da Dom naroda Parlamenta FBiH nije konstituiran, kako se navodi u žalbi, sukladno Ustavu FBiH, odnosno da u njemu nije zastupljeno 17 Srba, što je predstavljalo ustavnu obvezu. Zbog nedovoljnog broja srpskih zastupnika u županijskim parlamentima, iz kojih se popunjava Dom naroda, u ovom zakonodavnom tijelu vlasti u Federaciji srpski klub ima samo 13 izaslanika. Kao posljedica ovakvog stanja predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je da će biti traženo da se ponište svi zakoni i odluke koje je ranije donio Parlament FBiH, što bi moglo izazvati neviđenu krizu u državi s obzirom na to da bi to dovelo pod znak pitanja sve odluke Doma u protekle dvije godine, ali i općenito uspostavu vlasti u ovom entitetu.
Zahtjevu iz RS-a u prilog ide i ranije tumačenje Ustavnog suda FBiH, koji je također, istina neizravno, odlučujući o zahtjevu drugog sadržaja, ustvrdio kako Dom naroda mora imati 58 izaslanika, odnosno da svaki nacionalni klub mora biti stopostotno popunjen.
Dodatno je dovedena u pitanje i većina za donošenje odluka u Domu naroda jer je ostalo nejasno čini li je većina od predviđenih ili od izabranih izaslanika u Domu. Sve to sigurno će u svom zahtjevu i postupku pred Ustavnim sudom BiH koristiti i RS.
Ova pravna Dodikova “osveta” političkom Sarajevu, a zapravo cijeloj Federaciji, mogla bi rezultirati pravnim kaosom i osporavanjem svih zakona i drugih odluka usvojenih u federalnom Parlamentu. Prema neslužbenim informacijama, vlasti u RS-u neće se zaustaviti na tome, već će Ustavnom sudu BiH podnijeti i nove žalbe koje se tiču pojedinih županija u Federaciji. Naravno, za očekivati je da vrše medijski, pa i politički pritisak da se provedu i sve ostale do sada neprovedene odluke Ustavnog suda BiH, a posebice one koje ne idu u prilog političkom Sarajevu.
Ovakva reakcija iz RS-a očekivala se još kada su pred Ustavnim sudom BiH, opet na bošnjačku inicijativu, osporeni nazivi većeg broja gradova i općina u RS-u, ali je tek pravno problematiziranje Dana RS-a kao entitetskog praznika dovelo do pravnog odgovora srpske strane. •