Pravo da budu redoviti zaposlenici i primaju mirovinu umirovljenici u Bosni i Hercegovini sve češće koriste. Tako su, primjerice, samo u Republici Srpskoj 2013. godine, kada je u tom bh. entitetu presudom Ustavnog suda i omogućeno ovo pravo, status osiguranika i umirovljenika u isto vrijeme imala svega 33 korisnika Zavoda za MIO RS-a.
Specifična zanimanja
Tri godine poslije taj broj se utrostručio, da bi se 2018. godine popeo na čak 3077. Posljednjeg dana 2021. godine u statusu umirovljenika i osiguranika u ovom bh. entitetu bilo je 5607 osoba, da bi na kraju prošle godine taj broj bio čak 8053. Od navedenog broja, njih 93,5% (7530) su korisnici starosne mirovine, dok je korisnika invalidske mirovine značajno manje - 6,5% (523). Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu sa statusom osiguranika najčešće rade su građevinarstvo, promet, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i dr., gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencijom, potom oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gospodarstva - liječnici, odvjetnici, zajednice etažnih vlasnika i dr. u manjem broju.
- Najčešće su to osobe sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencijama koje su kao takve potrebne poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati, a da nemaju zaposlenu osobu tog profila. To su: elektroinženjeri, strojarski inženjeri, građevinski inženjeri, kemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i liječnici vještaci pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i osoba sa SSS, npr. zaposlenih u različitim udrugama, također NK radnika na poslovima osiguranja ili čuvanja objekata i sl. Najveći broj je u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima, ali ih ima i u manjim općinama - objasnili su iz Zavoda za MIO Republike Srpske. Dodaju i kako se prijave na osiguranje kreću u rasponu od punog radnog vremena (8 sati), pola radnog vremena (4 sata), na dva sata do prijave po osnovi naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, autorskog ili drugog ugovora, članstva u tijelima upravljanja i drugo, što ne spada u obvezni oblik osiguranja u smislu radnog odnosa.
Zastupljenost u entitetima
Broj umirovljenika koji se, uz to što primaju mirovinu, vraćaju na posao raste i u Federaciji BiH. Naime, u ovom bh. entitetu ova mogućnost uvedena je nekoliko godina poslije, s tim da od sredine ove godine, uz umirovljenike koji primaju obiteljsku mirovinu, raditi i primati mirovinu ne mogu ni korisnici invalidskih mirovina. Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje su usvojene na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u lipnju ove godine dopunjen je članak 89. ovog zakona, čime su korisnicima obiteljske mirovine pridruženi i korisnici invalidske mirovine. Iako ne postoje točne evidencije o broju onih koji rade i primaju mirovinu, iz razgovora s poslodavcima, ali i umirovljenicima vidljivo je da je takvih sve više. Jednako kao i u Republici Srpskoj, umirovljenici u Federaciji BiH također su zastupljeni u gotovo svim oblastima.
Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 31. prosinca 2022. godine koji su imali više od 66 godina bio je 2991. Prema podacima izvješća o istraživanju tržišta rada u FBiH 2023./24., koje je izradio Federalni zavod za zapošljavanje sa županijskim službama za zapošljavanje, uslijed nedostatka radne snage spremnost zaposliti starije od 50 godina iskazalo je 415 poslodavaca od ukupno njih 1608 koji su sudjelovali u ovom istraživanju.