Da su ovdašnji žitelji snalažljivi i da znaju, kako se kaže, namirisati novac, poznato je odavno. Dovoljno je pogledati "Prosjake i sinove" da se vidi kako se nekad radilo uz granice, a ondje, gdje je granica nešto udaljenija, zarađivalo se nekim drugim metodama, ali uglavnom vrijednim radom uz dosta nadmudrivanja, taktiziranja... prilikom sklapanja poslova, piše Večernji list BiH.
Suradnja s dijasporom
Proteklih dana sugovornik iz zapadne Hercegovine otkrio nam je kako iznajmljuje dvije kuće i da vikendom bilježi nevjerojatne rezultate. Ispočetka smo pohvalili tu činjenicu pa se i pozitivno iznenadili kako je uspio sagraditi dvije kuće, međutim, stvari su nešto drukčije. - Vlasnici su u Njemačkoj. Ostavili su mi ključeve da im povremeno obilazim kuće. Međutim, u ljetnom razdoblju stalno su neke svečanosti, netko bi došao, prenoćio, pa bih ja nazvao vlasnike, a ljudi čestiti, ljubazni, pristali bi na to. I onda, kad su ljetos došli, malo smo dublje ušli u razgovor i dogovorili, s obzirom na to da ima interesa, iznajmljivati ih, a ja ih održavam i vraćam u prvobitno stanje, znači da je sve čisto i uredno. Dogovorili smo se kako podijeliti novac. Složili smo se, pa ih sada iznajmljujem, a vikendom je najviše posla jer je tada najviše događaja zbog kojih ljudi dođu prenoćiti - ispričao nam je sugovornik.
Zanimljivo, pomislili smo, pa malo prelistali i oglasnike da vidimo nudi li se išta. Ostali smo iznenađeni jer je ovakvih načina zarade sve više. U istom dijelu BiH saznali smo od jedne obitelji da su oni sebi namjestili kat i preselili se iz prizemlja, a u prizemlje od 150 kvadrata primaju goste koji plate od 50 do 300 maraka za noć, ovisno o tome koliko ih je, a cijena redovito raste. Postoji još jedna prednost ovakvog iznajmljivanja kuća, stanova..., a to je da se ne upadne u "Dubai-efekt", što se već događa u nekim većim bh. gradovima, ponajprije studentskim centrima. Prema riječima ekonomista Andreja Grubišića, "Dubai efekt" je slučaj kada ljudi s više likvidnosti kupe stanove u kojima niti žive niti ih iznajmljuju, nego im zjape prazni.
Upravo je u BiH mnogo slučajeva da iseljenici investiraju u stanove u kojima će živjeti jer im je neisplativo obnavljati stare kuće ili graditi nove, pa se to pretvara u svojevrsni "Dubai efekt" jer većina onih iz dijaspore ne planira davati te stanove u najam. Međutim, i cijene kvadrata i cijene najma veće su nego ikad.
Govoreći o tržištu nekretnina u Hrvatskoj, a što se može primijeniti i na BiH, osobito na razvijenije sredine gdje kvadrat stana doseže od 1000 eura i više, ekonomska stručnjakinja i profesorica Tamara Slišković kaže da je "teško predvidjeti kada će se ovakvi trendovi cijena četvornih metara i najma stanova preokrenuti, no treba znati kako svaka pojava prolazi kroz svoj životni ciklus".
Dodala je kako je tržište nekretnina sada u uzlaznoj putanje, ali mora u jednom trenutku doživjeti privremeni vrhunac nakon kojeg slijedi usporavanje. Kada govorimo o BiH, cijene nekretnina su u krizi rasle od 30 do 50 posto.
Kupnja (ne)sigurna
Ranko Vukmanović, direktor jedne privatne agencije nekretninama iz Istočnog Sarajeva, kazao je da je u tom gradu cijena kvadrata stana prije pandemije bila i 1300 KM, a sada je od 2000 do 2500 KM.
- To sada nije sigurna investicija. A manji stanovi su još uvijek najprodavaniji jer manje koštaju i dostupni su većini. Do većih stanova i ljudi koji su kreditno sposobni teže dolaze - kazao je, među ostalim.
A stručnjak za promet nekretninama Dino Osmanbegović pozvao je i banke da raspoznaju tko kupuje stan radi življenja u tim stambenim jedinicama. Upravo će se ovaj "Dubai efekt", koji smo spominjali, spriječiti stanovanjem ili iznajmljivanjem stanova na dan ili više mjeseci...